Život u Studenjaku od 1950-ih do danas

Izvor: JUGpress.com, 27.Okt.2016, 08:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Život u Studenjaku od 1950-ih do danas

BEOGRAD

(VICE)

1960-te. Foto: Prilog – Veselin Bakić/DKSG

Plava kapija beogradskog Studentskog grada za sve nas koji nismo stanovali u njemu nije obična kapija – to je portal za ulazak u svet o kojem maštamo još od kada smo prvi put videli Džejsona Bigza u ljubavnom zanosu sa pitom od jabuke. Ne kažem da svi koji sa nestrpljenjem očekuju početak studentskog staža imaju želju za intimizacijom sa bakinim specijalitetima, već da fantazija o tolikom stepenu >> Pročitaj celu vest na sajtu JUGpress.com << slobode, spontanosti i neizvesnosti oko pitanja ko će ti zapasti za cimera počinje još od prve pubertetske svađe sa roditeljima u srednjoj školi.

Studenjak, jedan od najstarijih studentskih domova u Beogradu, podignut 1950. godine prošlog veka, svakako je jedno od mesta na kome su se ovakvi ili slični snovi ostvarivali ili, pak, rasprštali u paramparčad. U izgradnji kompleksa od četiri bloka, sa menzom, sportskim i kulturnim sadržajima, u kojem danas živi skoro pet hiljada studenata, tada su učestvovali i sami studenti. Više od šesdeset godina na ovom mestu susreću se mladi iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije, a danas Srbije. Samim tim Studentski grad je na mnoge načine pisao istoriju ovih prostora, počev od protesta šesdesetosmaša i čuvene Titove “Studenti su u pravu!”.

Frka oko dodele mesta u studentskim domovima danas je uvek velika i uvek ima onih koji će razočarani, uplakani pa čak i posle žestoke borbe konačno priznati poraz, potražiti cimera i početi da lista oglase za stan. Odgovor na pitanje zašto je to tako i kako je kroz vreme izgledao život u Studenjaku najbolje možemo da dobijemo na izložbi „Portret Studenjaka”, u organizaciji Doma kulture “Studentski grad” (DKSG).

1950-te. Foto: Prilog – Dragica Krgović/ DKSG

Izložba je otvorena u ponedeljak 24. oktobra u Velikoj galeriji DKSG-a. “Portret Studenjaka” pruža priliku da kroz stare fotografije saznamo kako je nekada izgledao Studentski grad, njegovi stanari i društveni život, a kako danas izgleda ovaj studentski dom – iz vizure savremenika i polaznika radionice Izvan okvira. Urednički tim izložbe čine: Maida Gruden, Marija Konjikušić, Jana Gligorijević, Leposava Strugarević i Milosav Mićić.

Tim povodom sam razgovarao sa Maidom Gruden, urednicom likovnog programa u DKSG i jednom od urednica izložbe.

VICE: Šta ćemo saznati o studentskom životu posle ove izložbe?

Saznaćemo više o tome kako su se menjali ambijenti u kojima se studentski život odvijao, načini na koji su se studenti družili i provodili slobodno vreme, smernice u kojima se kretao studentski standard i menjala funkcionalnost arhitektnskog kompleksa u kome su živeli i danas žive. Naravno, svaki od ovih segmenata bio je određen preovlađujućim kulturnim kontekstom perioda u kome su fotografije nastale i to se može pratiti na primer: po posterima u sobama, knjigama na policama, načinu odevanja studenata kao i njihovim odnosom prema fotografisanju i funkciji fotografskog medija kao jednog od instrumenata sećanja. Fotografije iz privatne istorije studenata u tom smilsu mogu poslužiti kao važan materijal u daljem interdisciplinarnom istraživanju kulturne istorije ovog mesta.

Protest 68’. Foto: Filmski arhiv AFC/ DKSG

A šta ste vi novo saznali o Studenjaku tokom pripremanja izložbe?

Mnoge podatke koji su deo oralne istorije o Studenjaku kao i zanimljive detalje današnjeg života. Ti podaci ukazuju na prepoznatljiva mesta unutar ovog naselja, koja nerezidentima ostaju nečitljiva. Saznali smo, na primer, za detalj da je nekada postojao takozvani peti blok u parku u neposrednoj blizini, mesto sastajanja i druženja u vreme kada su blokovi za stanovanje bili podeljeni na ženske i muške. Shvatamo da danas takođe postoje među studentima prepoznatljiva mesta poznata po određenim imenima kao što je integracioni plato, odnosno, park ispred I bloka gde se obično okupljaju strani studenti i druže sa domaćim; ostrvo za najduža druženja, odnosno, deo zelene površine kod isključenja sa autoputa, tu su i mnogi štekovi i znamenitsoti kao što je Krug – raskrsnica, na sredini trga kod fontane, je mesto odakle se studenti svakodnevno pitaju kuda dalje da pođu: u čitaonicu, na klupice, menzu ili van Studentskog grada.

Takođe, studenti, bez obzira da li pohađaju umetničke fakultete ili ne, kreativni su i često se u slobodno vreme bave umetničkim aktivnostima, pisanjem ili popularnom muzikom, pri čemu je izvor inspiracije njihovog stvaralačkog rada Studentski grad. Tako smo tokom pripremanja izložbe saznali da student Marko Marinković, kantautor i frontmen rokenrol grupe DRUM, komponuje i piše pesme posvećene Studenjaku, pa smo ga pozvali da se svojim nastupom uključi u otvaranje izložbe. Jedan od bivših stanara, koji je doprineo izložbi svojim fotografijama, Daniel Mateić, trenutno je u procesu postprodukcije dokumentarnog filma o Studentskom gradu pod nazivom Studengrad, dok istoričar Boriša Radovanović, koji je u Studenjaku živeo od 1953. do 1958. dovršava pisanje knjige o ovom studentskom naselju. To su nove informacije do kojih smo došli upravo tokom pripremanja fotografske izložbe Portret Studenjaka i one su nadamo se uvod u nove poduhvate Doma kulture Studenstki grad, koji će se baviti Studentskim gradom iz u ugla različitih disciplina i kroz druge medije.

1970-te. Foto: Prilog – Mirko Konjikušić

Šta je u Studenjaku imuno na vreme?

S obzirom na to da smo u toku pripremanja izložbe imali dosta kontakata sa ljudima koji su u Studenjaku živeli od 50tih godina na ovamo, oni su sa nama podelili svoje utiske jer su imali priliku da na dan otvaranja izložbe obiđu Studentski grad i posete studentske sobe, menzu, sportski centar, Dom kulture… Na osnovu njihovog svedočenja malo toga je ostalo imuno na vreme ako govorimo o materijalnim uslovima života jer se studentski standard dosta poboljšao u odnosu na njihovo doba. Mada je rekonstrukcija studentskih blokova, koja je svela sobe na manje jedinice za stanovanje uticala na duh kolektivizma, koji je generalno oslabljen u savremeno digitalno doba, on i dalje živi i ogleda se u prepoznatljivim druženjima na klupicama ili u studentskim sobama.

Priprema izložbe tekla je otvoreno i svako od studenata koji je imao želju mogao je da učestvuje u tome. Kako je tekao taj proces?

Izložba fotografija je nastajala kroz nekoliko aktivnosti: delovanjem fotografske radionice Izvan okvira namenjene studentima, pregledanjem fotografske arhive Doma kulture Studentski grad i doprinosom ljudi, bivših i sadašnjih stanara Studentskog grada, koji su živeli u ovom studentskom domu od sredine pedesetih godina dvadesetog veka do danas. Nakon poziva upućenog preko štampanih i digitalnih medija, svima koji u svojim privatnim albumima ili savremenim digitalnim folderima posedju fotografije o životu u Studentskom gradu, javili su nam se mnogi koji su podržali ovu inicijativu i ustupili nam svoj fotografski materijal na korišćenje u pripremi izložbe. Paralelno, oformili smo grupu Portret Studenjaka na društvenoj mreži Facebook, čime smo otvorili mogućnost da zainteresovani dele i objavljuju fotografije, i da na taj način gradimo zajednički, interaktivni virtuelni prostor u kome bi putem medija fotografije umrežili svoje uvide, proširili saznanja i istovremeno se zabavili. Izložbu prati veb sajt radionice Izvan okvira koji sadrži blog o projektu Portret Studenjaka, Veb sajt, blog i Fejsbuk grupaće nakon završetka izložbe nastaviti da postoje ne samo kao vrsta dokumenta o ovoj akciji već i kao aktivni virtuelni domen, koji će biti permanentno dopunjavan.

Maida, hvala na razgovoru.

Izložbu “Portret studenjaka” možete da pogledate do 30. novembra u Velikoj galeriji Doma Kulture “Studentski grad”.

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu
Pogledajte ostale fotografije ispod:

Decenija 1970-ih. Foto: Prilog – Branka Konjikušić/ DKSG

Decenija 1970-ih. Foto: Prilog – Branka Konjikušić/ DKSG

Decenija 1950-ih. Foto: Prilog – Slavoljub Krainčanić (na fotografiji je Mića Orlović)/ DKSG

Decenija 1980-ih. Foto: prilog – Biljana i Dušan Novović/ DKSG

Decenija 1980-ih. Foto: prilog – Biljana i Dušan Novović/ DKSG

Decenija 1990-ih. Foto: Prilog – Radomir Medojevic/ DKSG

Decenija 1990-ih. Foto: Prilog – Radomir Medojevic/ DKSG

Decenija 1990-ih. Foto: Prilog – Radomir Medojevic/ DKSG

Decenija 2000-ih. Foto prilog – Daniel Mateić/ DKSG

Decenija 2000-ih. Foto prilog – Daniel Mateić/ DKSG

Godina 2016. Izvan okvira. Foto: Aleksa Vitorović

Godina 2016. Izvan okvira. Foto: Tijana Ćosić

PodeliteŠtampajFacebookTwitterGoogleEmailSkype

Nastavak na JUGpress.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JUGpress.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JUGpress.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.