Biljana Diković: Z. Tasić – Krediti, klijenti, banke i jedino moguće rešenje

Izvor: KMnovine.com, 30.Jan.2015, 06:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Biljana Diković: Z. Tasić – Krediti, klijenti, banke i jedino moguće rešenje

„MORA SE ZAUSTAVITI PLjAČKA GRAĐANA, PRIVREDE I DRŽAVE OD STRANE BANAKA“



   
Zoran Tasić – ovlašćeni računovođa, revizor, sudski veštak, rizik menadžer i diplomirani ekonomista    

Ovaj problem koji je u Srbiji eskalirao zbog uvećanog kursa kod kredita u švajcarskim francima, a imaju ga i zemlje u okruženju, je samo vrh ledenog brega problema koji se već godinama dešava u stanju finansija u našoj državi. >> Pročitaj celu vest na sajtu KMnovine.com << Naime, sve što banke rade je suprotno Zakonu o obligacionim odnosima koji je na snazi od osamdesetih godina prošlog veka i po mišljenju stručnjaka jasno definiše postupanje u toj oblasti. Sa druge strane, Narodna banka Srbije kao institucija ima svoj Zakon o Narodnoj banci i bankama i fokusira se na poslovanje poštovanjem tih zakona, ALI OVDE JE PREKRŠEN ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA. Narodna banka je dužna po Ustavu RS da kontroliše rad banaka i zahteva PRIMENU Zakona o obligacionim odnosima. Kao što je odavno trebalo da reaguje i Republičko Tužilaštvo i zahteva primenu istog, a ne da se dogodi ogromna pljačka države, građana i privrede od strane banaka koje su nelegalno – PO PET OSNOVA koje objašnjavamo ovim razgovorom NEOSNOVANO iz države Srbije iznele oko 30 milijardi evra novca fizičkih i pravnih lica OD TOGA OD 30-50% NEOSNOVANO, dok se u isto vreme za oko 23 milijarde evra naša vlast kreditno zadužila kod stranih kreditora…

Interesantno je da se i Kreditni fond i domaće banke ponašaju isto – gde su njima kursne razlike ako se Fond finansira iz budžeta, a bankama je kapital dinarski?
Ako kažete da je to „van pameti“ potpuno ste u pravu, pročitajte kako i zašto se sve događa, a samo je trebalo kontrolisati banke da rade po zakonu koji postoji…
Znači, REŠENjE JE U PRIMENI VEĆ POSTOJEĆEG ZAKONA – naterati banke, domaće i strane, kao i razne fondove da POSTUPAJU PO ZAKONU…

Biljana Diković (SRBski FBReporter): Da pomerimo sve na stranu što smo već pročitali o ovome u štampi i čuli od strane nadležnih kao moguće ili nemoguće. Jednostavno ćemo krenuti od početka, u prilog rešenju problema, na osnovu vašeg iskustva i znanja…
Zoran Tasić: Počećemo od ovoga, stvari su tako postavljene da Narodna banka vodi račun i postupa po Zakonu o Narodnoj banci i po Zakonu o bankama, to su njene ingerencije. Pošto ti zakoni nemaju detaljno način kako banke da postupaju Narodna banka se ne bavi time.

Ja sam u analizi rizika koji se dešava kod korisnika kredita, a to su građani i privreda, došao do zaključka da banke ne poštuju Zakon o obligacionim odnosima. On nije pod ingerencijom Narodne banke, ali jeste pod ingerencijom Tužilaštva koje vrlo pasivno posmatra događaje gde se krši Zakon u velikim količinama i veličinama, a niko ne preduzima ništa.

* Značajan zaključak, objasnite…

- Ukoliko neko kao fizičko lice da pozajmicu nekom drugom fizičkom licu koja prevazilazi 2% mesečne kamate to se smatra zelenašenjem i sudovi ih procesuiraju, optužuju i šalju na robiju. Banke kada pređu dva, i 5% mesečno niko ih ne opominje, ne postavlja pitanje. Ako jedan zakon važi za sve onda treba da se prema svima isto ponaša i postupa.
Banke su trgovci novcem kao što je neko trgovac cipelama, dakle nikakva povlastica ili nekakav drugi status za banku ne postoji pred Zakonom zahvaljujući tome što je banka, ona je subjekt koji se pojavljuje na tržištu sa svojom robom.
Kad ja kao korisnik kredita tu bančinu robu uzmem, ona više nije roba ona je MOJA IMOVINA. Ja sam uzeo imovinu i ja raspolažem sa njom i dajem primeren iznos koji se daje za tu vrstu posla po svim važećim standardima, po Zakonu o obligacionim odnosima.

* Svedoci smo da se to ne dešava u tom kreditnom odnosu između banke i korisnika kredita…

- Tako je, banke nezajažljivo uzimaju, toliko da ja ne dođem u situaciju da vraćam kredit. Zbog kursnih razlika ne dođem u priliku da vraćam glavnicu, a kamoli jedan deo kamate… Pa se dešava, a to se u praksi pokazuje, da ljudi otplaćuju po četiri, pet godina kredit i opet su više dužni nego kad su uzeli kredit.

* I to je posledica nepoštovanja Zakona o obligacionim odnosima, od strane banaka koje su u stvari napravile problem klijentima, a na koje niko ne reaguje od nadležnih?

- Jeste, to je protvzakonita anomalija koja je nastala kad se ne postupa po zakonu i banke rade to što rade, jer ih državni organi koji moraju da reaguju ne procesuiraju da ih dovedu u red da taj zakon poštuju.


 
BANKE SU PROTIVZAKONITO ZAKLjUČIVALE DVOSMISLENE KREDITE – NEOBORIVA JE ČINjENICA DA KREDIT NE MOŽE BITI MALO DEVIZNI, A MALO DINARSKI, MOŽE BITI – ILI JEDNO ILI DRUGO

* Šta tačno zakon predviđa, kako to banke rade, a šta ne smeju da rade, od Ugovora do naplate kredita?

- Banke prave Ugovor o kreditu tako što u naslovu ugovora stoji da je to KEŠ kredit. Tu ne piše da li je dinarski ili devizni, samo ga oslove kao „keš“ kredit. Pa onda piše – odobrava se, uzmimo primer 10.000 evra ili milion dinara, nije važan odnos valute u dinarskom iznosu važno je da piše da je odobren i DINARSKI i DEVIZNI iznos kredita.
Kada ja kao revizor pogledam takav ugovor odmah kažem – stop, ovaj ugovor nije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji jer je on DVOSMISLEN. On ne može istovremeno da pokazuje da je to devizni i dinarski posao, mora da se opredeli na jednu stranu, ili je dinarski ili je devizni, NE MOŽE I JEDNO I DRUGO. To je PRVI protivzakoniti čin banke – da oni NA DVA NAČINA PROTIVZAKONITO prikazuju nešto što se dešava.

* Šta se dešava, primer iz Vaše prakse?

- Kad revizor vrši reviziju on usaglašava STVARNO stanje sa KNjIGOVODSTVENIM stanjem. I to knjigovodstveno stanje treba da prati da li su primenili sve zakonske norme, standarde, pravila, i sve što pripada toj vrsti posla. I da li su na pravi način iskazani u knjigovodstvu, jer to stanje mora da prikaže šta se stvarno desilo u praksi, na terenu. Kad se ta revizija knjigovodstva uradi, kada se izvrši usaglašavanje, na kraju se kaže da – knjigovodstveno stanje odražava pravo stanje poslovne aktivnosti sa pravnim licem.

* A pravo stanje znači?

- Knjigovodstvo je matematički iskazana poslovna aktivnost jednog pravnog lica, preko konta koja su propisana, preko tih brojeva koji se iskazuju u knjigovodstvu se iskazuje stvaran događaj koji se desio.

* Da pojasnimo to čitaocima na ovom primeru, šta je stvaran događaj u ovom kreditu koji je u Ugovoru ovako DVOSMISLEN i protivzakonito sačinjen u DINARIMA i STRANOJ VALUTI u ISTO VREME, šta se stvarno desilo?

- Desilo se to da je BANKA PUSTILA U TEČAJ DINARE i za mene kao revizora ovaj je posao DINARSKI i to opredeljuje KARAKTER ČITAVOG POSLA, ON JE DINARSKI. Da su pustili DEVIZE to bi bio DEVIZNI KREDIT, ali nisu, pustili su DINARE i to je DINARSKI KREDIT. NE MOŽE DA BUDE malo dinarski, malo devizni. Mora da se PODELI na dinarski i devizni, jer je tako I BILANS BANKE PODELjEN – na dinarski i devizni. Kao revizora, mene interesuje kakav je posao zaključen, jer u banci postoje odvojene službe za dinarske i za devizne poslove, a tako je podeljen i bilans banke, na devizni i dinarski. To je podeljeno iz razloga što za jednu vrstu posla važe jedni, a za drugu drugi zakoni, kao i niz drugih standarda koji su naravno različiti za dinarski i za devizni režim. Dakle, mnogo tih pravila ima koji važe za jednu vrstu posla a za drugu ne važe, i obratno. NE MOŽE SE PRAVITI jedan, kako bih to rekao – „bosanski lonac“, NE MOŽE SE SVE POMEŠATI i kazati – to je PROIZVOD, kako to oni umeju lepo da kažu „bankarski proizvod“… to je „bankarska prevara“ nije proizvod.
KREDIT NE MOŽE BITI MALO DEVIZNI MALO DINARSKI, MOŽE BITI ILI JEDNO ILI DRUGO.

Sa tog aspekta, kad pođemo od te činjenice koja je takva i neoboriva, takva i nikakva drugačija – onda mi revizori uzmemo Zakon o obligacionim odnosima da vidimo šta je to kredit. U članu 1065. jasan je pojam kredita.

KREDIT je kategorija koju davaoc kredita ima pravo da protekom određenog vremena i određene namene, za određenu namenu daje, da se naplati – GLAVNICA i KAMATA. I TO JE SVE što neko kad da kredit IMA PRAVO DA NAPLATI...

Nastavak intervjua Biljane Diković sa ekonomskim stručnjakom Zoranom Tasićem možete pročitati na: FB Repreteru
Zaštićeno © 2014 - 2015 / KM Novine / Sva prava na autorski materijal zaštićena!
Preuzimanje i upotreba sadržaja dozvoljena jedino uz pravilno navođenje izvora / www.kmnovine.com

Nastavak na KMnovine.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KMnovine.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KMnovine.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.