Na mestu zločina: Japanski premijer u Perl Harboru

Izvor: Mondo, 05.Dec.2016, 21:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na mestu zločina: Japanski premijer u Perl Harboru

Šinzo Abe postaće prvi premijer Japana koji će posetiti američku luku Perl Harbor na Havajima, koju su japanci bombardovali 1941. godine.

Foto: youtube/printscreen

Abe kaže da bi njegova poseta Havajima, gde će se poslednji put sresti s Barakom Obamom dok je na funkciji predsednika SAD, trebalo da "uteši duše žrtava" i ojača veze.

Šinzo Abe je najavio da će posetiti mornaričku bazu SAD u društvu Obame, tokom posete Havajima, planirane za 26. decembar >> Pročitaj celu vest na sajtu Mondo << i 27. decembar, svega nekoliko nedelja posle obeležavanja 75. godišnjice napada na Perl Harbor.

Abeova simbolična poseta će biće vide uzvratne posete, pošto je Obama ranije ove godine posetio Hirošimu, grad na koji su Amerikanci bacili atomsku bombu.

"Posetiću Perl Harbor sa predsednikom Obamom. To će biti poseta za tešenje duša žrtava", rekao je Abe novinarima, i dodao da bi voleo da pokaže svetu rešenost da se strahote rata nikada ne ponove.

Japanski nosači aviona su 7. decembra 1941. godine u tajnosti stigli na udaljenost od Havaja sa koje su japanski avioni mogli da dolete do američke baze.

Perl Harbor je bombardovan i u napadu je ubijeno više od 2.000 Amerikanaca i uništeno je mnogo ratnih brodova i aviona.

Taj napad je uveo SAD u Drugi svetski rat.

Na kraju rata na Pacifiku 1945. godine, američka avijacija je bacila atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, što je bila prva upotreba oružja za masovno uništavanje u ljudskoj istoriji.

Amerikanci su tada ubili najmanje 129.000 ljudi.

Narednih meseci umro je veliki broj ljudi od opekotina, radijacije i drugih povreda, zakomplikovanih bolestima i glađu.

U Hirošimi i Nagasakiju najveći broj ubijenih bili su civili, iako je u Hirošimi bio smešten veliki vojni garnizon.

U svetu je široko rasprostranjeno mišljenje da su atomske bombe bačene na japanske gradove više zbog političkih ciljeva nego vojnih, te da je cilj bio i zastrašivanje Sovjetskog Saveza, čije su trupe brzo napredovale ka teritorijama koje su kontrolisali Japanci, a da prvenstveni cilj nije bila skorašnja predaja Japana.

SAD se nikada nisu formalno izvinile Japancima na državnom nivou zbog napada atomskim bombama.

Obama je u maju ove godine posetio memorijalni kompleks u Hirošimi.

"Došli smo da razmislimo o užasnoj sili koja je oslobođena u ne tako davnoj prošlosti. Došli smo da žalimo za mrtvima", rekao je obama 27. maja u Hirošimi.

Obama se nije izvinio Japancima.

Japan je najbliži saveznik SAD na Pacifiku od kada su američke trupe okupirale japanska ostrva 1945. godine.

Tokio nikada nije doveo u pitanje neophodnost boravka američkih trupa, jer Japanu značajno koriste bliske vojne veze.

Abeov kabinet je tokom proteklih nekoliko godina uveo drastične promene u odbrambenoj politici koja je decenijama vođena na isti način, koja je zabranjivala angažovanje japanske vojske u inostranstvu.

Ambiciozni planovi o naoružvanju uklapaju se sa širenjem japanskih kapaciteta da iskažu moć u inostranstvu, prvenstveno u spornim vodama Južnog kineskog mora.

Nastavak na Mondo...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Mondo. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Mondo. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.