Dačić i Stefanović: Od EU očekujemo rešenje za migrante

Izvor: Blic, 08.Okt.2015, 21:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dačić i Stefanović: Od EU očekujemo rešenje za migrante

Šef srspke diplomatije Ivica Dačić izjavio je danas u Luksemburgu da je neophodno što pre, na nivou EU, dogovoriti sveobuhvatno, održivo rešenje za migrantsku krizu, koje će uključiti i tranzitne zemlje na zapadnobalkanskoj ruti.

Stefanović i Dačić

"Mi želimo da budemo deo tog zajedničkog rešenja i spremni smo da preuzmemo svoj deo odgovornosti, kada Evropska unija usaglasi strategiju >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << za rešenje migrantske krize", rekao je Dačić na minuistarskoj Konferenciji u Luksemburgu, posvećenoj istočnomediteranskoj - zapadnobalkanskoj ruti migranata.

On je istakao da je u ovom momentu, usled aktuelne seobe naroda, Srbija jedna od najugroženijih zemalja, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Iako najvećem broju migranata i izbeglica nije krajnje odredište, Srbija se našla u samom centru zapadnobalkanske migracione rute i kroz nju prolaze gotovo svi migranti i izbeglice koji su se iz Sirije, Avganistana, Iraka i drugih nestabilnih područja, pre svega Bliskog istoka, uputili ka zemljama zapadne i severne Evrope, preko država članica EU - Grčke i Bugarske, ukazao je Dačić.

"Od početka ove godine do danas, na teritoriji Republike Srbije ukupno je registrovano preko 200.000 iregularnih migranata, što je u odnosu na celu 2014. godinu više za 8,6 puta", rekao je ministar.

Od ovog broja, kako je dodao, oko 600 iregularnih migranata je zaražilo azil.

"U poslednje vreme ih i do 5.000 dnevno uđe na teritoriju Republike Srbije i taj broj ne jenjava, već se samo povećava. Većina migranata koji uđu na našu teritoriju se registruju, obezbeđuje im se smeštaj, hrana i medicinska nega", dodao je Dačić.

Prema njegovim rečima, Srbija dobro razume situaciju u kojoj se migranti nalaze, jer je srpski narod i sam u bliskoj prošlosti bio primoran na migracije i spasavanje života pred ratnim dešavanjima, što ga čini veoma osetljivim za njihove probleme.

"Način na koji smo se suočili sa različitim aspektima migracione krize i empatija koju smo pritom prema migrantima pokazali do sada su veoma pozitivno ocenjeni, kako od strane institucija i država članica EU, tako i od strane samih migranata i arapskih zemalja. Sve to nam veoma mnogo znači i čini nas ponosnim", naveo je on.

Međutim, teret koji moramo da nosimo tokom ove krize svakim danom postaje sve veći i sve teži, upozorio je Dačić.

On je podsetio da se Srbija već dve decenije nosi sa velikim brojem izbeglica iz BiH i Hrvatske.

"U ovom momentu ih je 35.000, a uz njih, zbrinjavamo još 200.000 interno raseljenih lica sa KiM, dok se 300.000 nalazi u procesu integracije Za zemlju naših kapaciteta to je ogroman teret, a priliv novih migranata predstavlja dodatno opterećenje", naveo je ministar.

On je istakao da će Srbija ostati kredibilan partner EU i da će nastaviti da se prema migrantima odnosi na način koji je u potpunosti u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

"Takođe se obavezujemo da ćemo aktivno učestvovati u sprovođenju svega o čemu danas postignemo dogovor, uključujući i sveobuhvatno upravljanje granicama", zaključio je Dačić, zahvalivši ujedno za pružena i najavljena sredstva EU i zemalja koje su bilateralno uputile pomoć Srbiji za rešavanje izbegličke krize.

Dačić i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović su uoči konferencije rekli da je Srbija, kroz koju je prošlo i biometrijski popisano 200.000 izbeglica, spremna da bude konstruktivan partner, ali da mora znati šta je očekuje na tom putu između članica EU, Grčke i Bugarske koje puštaju imigrante i Hrvatske i Mađarske koje im zatvaraju granice.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je večeras u Luksemburgu da se Srbija i dalje suočava sa velikim izbegličkim talasom i da očekuje od EU da što pre pronađe sveobuhvatno rešenje i pripremi plan za zbrinjavanje migranata.

Stefanović je istakao da je samo tokom septembra u Srbiji registrovano oko 54.000 migranata, navodi se u saopštenju Biroa za saradnju s medijima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Prema rečima ministra Stefanovića, u Srbiju svakodnevno stiže između 4.000 i 6.000 migranata, a od početka godine kroz našu zemlju prošlo je skoro 200.000 ljudi.

“Važno je što pre dati odgovor na pitanje šta će se dogoditi sa onima koji ne ostvare pravo na azil u zemljama EU, kao i na koji način i gde ih vraćamo. Srbija nije u mogućnosti da kaže - da, prihvatićemo sve koje nam vraćaju u zemlju, jer su svi koji su stigli do Nemačke balkanskom rutom morali da prđu kroz našu zemlju", rekao je Stefanović.

"Za nas nije prihvatljivo da budemo država u koju će se oni koji ne dobiju azil vraćati, a da mi nismo u mogućnosti da te ljude uputimo u zemlje u koje su ušli pre naše. U slučaju takvih odluka, moraćemo da preduzmemo sve neophodne mere kako bi zaštitili naše nacionalne i bezbednosne interese” naglasio je Stefanović.

Republika Srbija želi da bude partner, da sa zemljama EU radi na rešavanju krize, da pomogne u registraciji migranta, što na tranzitnom putu jedina i čini, ali želi da bude tretirana jednako i partnerski, navodi se u saopštenju.

“Ne može se potcenjivati Srbija i nama nuditi neuporedivio manje pomoći u odnosu na naše komšije, koje rade neuporedivo manje od Srbije. Mi smo jedina zemlja koja radi detaljnu registraciju lica i pruža zbrinjavanje migranata, u skladu sa standardima EU članica. Moram naglasiti da to nije adekvatna i stimulativna politika za naš dosadašnji rad i trud” poručio je Stefanović.

Ministar je takođe istakao da Evropska unija mora dati jasan odgovor na pitanje koliko migranata Evropa može da primi, koliko njih će moći da se nastani u EU, kao i na pitanje ko su ekonomski migranti i koji su kriterijumi koji ih odvajaju od onih koji imaju pravo na azil.

„Želimo odgovor šta je politika EU po tom pitanju i ne možemo dozvoliti da Srbija bude talac u datoj situaciji, kada jedan deo Evrope propušta migrante, a drugi deo se ograđuje od njih i pokušava da ih zaustavi“, ukazao je ministar, navodi se u saopštenju.

On je dodao i da naša država u prihvatnim centrima, oformljenim zbog migrantske krize, radi registraciju lica i omogućava efikasan pristup sistemu azila.

“Verujem da smo jasno pokazali da Srbija, iako je samo kandidat za članstvo u EU, može da bude ravnopravan igrač na evropskoj sceni. U skladu sa tim i shodno našim kapacitetima, spremni smo da preuzmemo deo tereta i odgovornosti u suočavanju sa ovim izazovom” zaključio je Stefanović.

Članice Evropske unije postigle su danas na sastanku ministara policije i pravde u Luksemburgu dogovor o ubrzanju deportacije ilegalnih migranata, kao jednu od mera za rešenje problema velikog priliva izbeglica iz Sirije.

"Veće stope deportacije bi trebalo da posluže za odvraćanje ljudi od ilegalne migracije", zaključili su ministri unutrašnjih poslova zemalja EU na današnjem sastanku, na kojem je odobrena i neka vrsta pritvora za one za koje se proceni da bi mogli da pobegnu pre deportacije, preneo je Rojters.

Dogovor, takođe, predviđa veću pomoć afričkim i drugim siromašnim državama, uključujući i putem budžeta za pomoć, kako bi one prihvatale povratak svojih građana kojima nije dopušten ostanak u Evropi.

Ministrima policije i pravde su se kasnije pridružili ministri spoljnih poslova i delegacije balkanskih zemalja, Turske, Jordana i Libana, radi razgovora o smanjenju priliva izbeglica koji je podelio članice EU oko pitanja kako obezbediti spoljne granice Unije i podeliti teret prihvata izbeglica.

Hrvatska ministarka inostranih poslova Vesna Pusić je novinarima, uoči ministarske konferencije o izbeglicama, rekla da sadašnji trenutak u izbegličkoj krizi treba da se "iskoristi za bolju koordinaciju, mogućnost saradnje među zemljama".

Ona je rekla da je neophodno da se u dogovoru tempo dovođenja ljudi do granice uspori kad je potrebno, kako bi se to moglo savladati, jer niko ne može preuzeti potpunu odgovornost za njihovo zbrinjavanje i popisivanje.

Pusić je navela da je nužan "novi početak u saradnji, jer saradnje nije bilo, već više prebacivanja krivice, izmišljavanje brojeva, a svi znamo otprilike koliko ljudi ide od Turske do Nemačke kroz naš region".
Pogledaj vesti o: Ivica Dačić

Nastavak na Blic...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.