Izvor: Vostok.rs, 20.Maj.2012, 13:57 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ruska avijacija: vreme promena
20.05.2012. -
U avgustu Ratno vazduhoplovstvo Rusije slavi 100-godišnji jubilej kojem je posvećen okrugli sto u "Glasu Rusije". Njegovi učesnici, stručnjaci u oblasti vojne i civilne avionske tehnike došli su do zaključka da rusku avijaciju očekuju značajne promene.
Perspektivama ruske vazduhoplovne industrije bilo je posvećeno izlganje Konstantina Makijenka, zamenika direktora Centra za analizu strategija i tehnologija.
U okviru ovog traganja preduzima se >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << pokušaj "resetovanja" civilne vazduhoplovne industrije Rusije. Okosnicu civilne avijacije treba da čine dva projekta: regionalni SSJ-100 i srednjemagistralni MS-21. Ova dva projekta su srodna zbog značajnog korišćenja stranih delova, uključujući i uređaje za snagu, što povećava šanse za realizaciju oba programa.
To što danas "vojna" komponenta odnosi prevagu u vazdušnoj industriji Rusije izaziva zabrinutost. Održavanje neophodnog tehnološkog nivoa i normalnog ekonomskog stanja oblasti moguće je samo u slučaju njenog izbalansiranog razvoja. Ovaj scenario može biti realizovan jedino u slučaju uspeha SSJ-100 ili MS-21, a u najboljem slučaju – oba projekta.
Komentarišući nedavnu nesreću SSJ-100 Konstantin Makijenko je istakao da ona verovatno neće imati negativnog uticaja na razvoj projekta. Kao potvrdu za to možemo se setiti primera aviona A-320 i A-330, koji su takođe doživeli nesreću na samom početku svoje karijere A-330 1994. i A-320 1988. godine).
Posebnu pažnju stručnjaci su posvetili morskoj avijaciji. Morska vojna avijacija, iako vodi svoj letopis od vazdušnog okršaja 17. jula 1916. godine s Nemcima iznad Baltike, potiče od stvaranja vazduhoplovnog odreda Generalnog štaba. U centru pažnje se našlo pitanje perspektivne patrolne mašine koja treba da zameni zastareli Il-38 i izuzetno skup u eksploataciji Tu-142. Na ovu temu je govorio Prohor Tebin, nezavisni vojni stručnjak.
Govoreći o svetskim tendencijama u inostranoj morskoj avijaciji Tebin je istakao čuvanje aviona četvrte generacije kao glavne udarne snage (lovci F/A-18E/F). Takođe je naglasio i opšti porast popularosti izviđačkih i patrolnih mašina na civilnoj platformi u svetu. Primorske i morske zemlje sve aktivnije koriste ove mašina za patroliranje priobalja, teritorijalnih voda i ekskluzivne ekonomske one. U proizvodnji ovakvih mašina mogu se zapaziti dve tendencije: prva je korišćenje relativno jeftinih i lakih aviona, sagrađenih na osnovu lajnera za bliža putovanja letne težine do 50 tona. Ove mašine aktivno naručuju relativno siromašne države, pa čak i razvijene zemlje za patroliranje na manjoj udaljenosti od obale. Druga tendencija je naručivanje relativno velikih aviona u kategoriji težine preko 80 tona, koji u vazduhu mogu da se održe 10-12 sati. Jedan od prvih takvih aviona je P-8 Poseidon, koji se danas proizvodi za SAD i Indiju.
Učesnici okruglog stola su se složili da je u ruskim uslovima najrealnija varijanta izgradnja višenamenskog patrolnog aviona na platformi Tu-204/214 – mašine koju je industrija savladala, koja je relativno jeftina i poseduje dobre letne karakteristike. Imajući u vidu manji udeo korisnog opterećenja patrolnog aviona u poređenju s komercijalnim lajnerom, rezerva goriva u ovoj mašini se može povećati. To će joj obezbediti duže patroliranje, koje premašuje 20 sati, što je optimalno ako se ima u vidu ogromna dužina ruske obale i potreba da se patrolira u krajevima s retkom aerodromskom mrežom, na primer, na Dalekom istoku i iza Polarnog kruga.
Važna vrlina Tu-204/214 je njegova nezavisnost od delova iz inostranstva. To verovatno nije baš najbolje s tačke gledišta njegove perspektive kao komercijalne mašine, ali veoma odgovara vojnom avionu koji se po definiciji proizvodi u manjim serijama i ne zahteva veće isporuke koje bi mogle da izazovu poteškoće kod proizvođača opreme.
Napokon, narudžbina 60-70 višenamenskih izviđačkih/patrolnih mašina na osnovi Tu-204/214 za RV i avijaciju RM Rusije omogućila bi da se održi potencijal KB Tupoljeva i zavoda koji su s njim povezani.
Drugi problem se sastoji u tome što treba podržati udarni potencijal ratne mornarice ili primorskih grupacija RV. Na zatvorenim mestima (Baltičko i Crno more i delimično Japansko) ovaj problem može biti rešen isporukom višenamenskih lovaca, koji mogu da primenjuju kontrolisane rakete "vazduh-površina" i u slučaju potrebe – da dopune gorivo u vazduhu. Na otvorenim okeanima neophodna je podrška grupacije nosača raketa Tu-22M3 i njihova dopuna najnovijim bombarderima Su-34, koji poseduju veći domet u poređenju s lovcima.
Iljja Kramnik,
Izvor: Golos Rossii, foto: Golos Rossii