Pritisak na medije stiže s Pantovčaka  

O konkretnim pritiscima Vlade na medije još ne možemo govoriti, s obzirom da je to mlada Vlada i da je imala svojih 100 dana primirja, pa dosad nismo imali značajniji udar na njene odluke. Svjedoci smo pritisaka koji idu zaobilazno, sa Pantovčaka, odakle se guraju neke vijesti i pokušavaju minorizirati pojedini mediji. To se moglo vidjeti u nastupu predsjednika Josipovića u emisiji “Nedjeljom >> Pročitaj celu vest na sajtu e-Novine << u 2”

Krajem ove sedmice, 3. maja, prikazan je jedan od interesantnijih Dnevnika na Hrvatkoj radio-televiziji. Naime, zvezda priloga o dodeli godišnjih nagrada Hrvatskog novinarskog društva bio je, makar na tridesetak sekundi, novinar potala Index.hr, Ilko Ćimić, koji je ove godine poneo nagradu za istraživačko novinarstvo, nakon serije objavljenih tekstova i hrpe dokumentacije o devastaciji nekada uspešne firme Kamensko. Ćimić je kroz 17 tekstova upoznao javnost sa činjenicom da su u isisavanje novca iz tekstilnog preduzeća direktno umešani medijski mogul Ninoslav Pavić i tajkun Miroslav Kutle. I samo pominjanje ove priče na javnoj televiziji značajan je događaj, no Ćimić se potrudio da stvar učini još zanimljivijom, te je javno odbio da prisustvuje tradicionalnom prijemu novinara u Kabinetu predsednika Hrvatske povodom Međunarodnog dana slobode medija, a tu odluku - koju je preneo i HTV - objasnio je povezanošću Ive Josipovića sa glavnim akterima njegovih tekstova.

Nagrada Hrvatskog novinarskog društva bila je prilika da sa novinarom Indexa razgovaramo o aferi Kamensko, položaju medija u Hrvatskoj, vezi tajkuna i politike te njihovom uticaju na rad novinara, ... Razgovor sa Ilkom Ćimićem počinjemo pitanjem o njegovoj odluci da se ne pojavi na Pantovčaku.

*Zašto ste odbili ste da prisustvujete svečanom prijemu kod predsjednika Josipovića na Međunarodni dan slobode medija?

Smatrao sam da je tako nešto neprimjereno s obzirom da su se u aferi Kamensko pojavljivali ljudi koji su izravno pod zaštitom predsjednika Josipovića. Također se kod afere ZAMP predsjednik poneo vrlo zaštitnički i na sve načine je pokušavao omalovažavati tekstove koji su ga izravno prokazivali. Sjetite se samo njegovog gostovanja u emisiji "Nedjeljom u 2”, gdje je nipodaštavao svu onu dokumentaciju u vezi s tom aferom.

Mislim da bi bilo neprimjereno da sam otišao na Pantovčak da se rukujem s njim i slušam njegova predavanja o medijskim slobodama u Hrvatskoj.

*Kako komentarišete činjenicu da je HRT, dakle državna televizija, objavio vašu izjavu da je predsednik zaštitnik ljudi o kojima pišete?

HTV se trenutno nalazi u kratkotrajnom vakuumu smjene rukovodstva. Tu se stvorio mali prostor u kojem je dozvoljeno neke stvari raditi, ali naravno ne do kraja. Napravljena je "šteta” i ne bih se iznenadio da se u nekom narednom Dnevniku pojavi prilog koji će prikazati Josipovića u pozitivnom svjetlu, sa njegovim predsjedničkim zaslugama, te da će tako pokušati tu priču nekako "ispraviti”.

*Ovo je prvi put u istoriji HND da novinar internet portala dobije nagradu za istraživačko novinarstvo.

To je dokaz da internet portali nisu niti novi mediji niti budućnost. Portali su realnost i ova nagrada pokazuje da su oni postali najuticajniji mediji u Hrvatskoj.

*Ipak, novinari na portalima nisu posebno cenjeni među većinom kolega. Koliko će ova nagrada doprineti da se ta slika promeni?

To je više sukob generacija, odnosno ljudi koji ne shvaćaju da je 21. stoljeće i da se neke stvari rade drugačije. Odatle kreću svi ti nesporazumi i omalovažavanja. Nagrada u tom smislu neće puno promijeniti, jer će uvijek biti onih koji će tako razmišljati. Ponavljam, internet novinarstvo u Hrvatskoj je odavno na jako visokom mjestu i u potpunosti je istisnulo tiskane medije.

Photo: LA

*Koliko je tome doprinela činjenica da su štampani mediji pod jakim uticajem krupnog kapitala?

Fakat je da se na internet portalima novinarske priče i istraživanja u biti rade na puno pošteniji način nego što se rade na ostalim medijima. Jedan od glavnih razloga je upravo to što ne postoji pritisak koji bi dolazio od strane vlasnika. U Hrvatskoj smo u posljednje vrijeme imali više slučajeva u kojima su vlasnici bili dio kriminalnih struktura. Tako imamo slučaj Roberta Ježića, bivšeg vlasnika Novog lista, kome se danas sudi zajedno sa Sanaderom. Također, imamo slučaj Nove TV, gdje su protiv čelnih ljudi podignute kaznene prijave.

Takava situacija u hrvatskim medijima je dovela do toga da su vlasnici, a samim tim i novinari bili prisiljeni na odrijeđene kompromise sa ljudima koji rade u Državnom odvjetništvu i ljudima koji su involvirani u kriminalne krugove, a o kojima se nije pisalo ili se pisalo na odbrambeni način.



*Šta vam govori činjenica da ste za istraživanje o Kamenskom dobili nagradu HND-a, o kojoj odlučuju većinom novinari EPH, u vlasništvu Ninoslava Pavića koji se pominjao u medijima u ovoj aferi? Je li to naznaka nekih novih tendencija među novinarima medija u vlasništvu korporacija?

Za moju kategoriju važi ocijenjivački sud, dakle ne glasaju svi članovi HND-a, što je slučaj sa nagradom za novinara godine. S druge strane, Index je od početka pratio aferu Kamensko i to smo odradili maksimalno poštujući profesionalne norme i postulate novinarstva. Ne mogu reći da i druge kolege nisu obrađivale tu priču, iako su u većini medija informacije o Kamenskom koje je iznosio Index bile zabranjene. Upravo su kolege koje su prenosile vijesti o toj aferi zalog za bolju budućnost jer su to ljudi koji su čuvali dignitet naše profesije.

Činjenica da je u cijeloj 2011. godini afera Kamensko označena kao nešto vrlo bitno ukazuje na to da se možda radi i o nekakvom novinarskom poštenju. Vrijeme će pokazatui šta to konkretno znači i hoće li se neke stvari promijeniti. Osobno bih najviše volio vidjeti da se pokrenu i policija i DORH te da se napokon zatvori ta priča. To bi bio krajnji cilj ove nagrade.

*Kada govorimo o radu policije i DORH, za sada su uhapšene samo dve osobe: Davor Vlajčević, suvlasnik Vilinskih poljana i Antun Crlenjak direktor Kamenskog . Kako objašnjavate činjenicu da je Nino Pavić i dalje nedodirljiv, iako je stečajni upravnik Dalte jasno ukazao na to da je Pavić preko te firme učestvovao u pranju novca i gašenju Kamenskog?

Na tome se uporno radi. Možemo napraviti poveznicu sa slučajem Ive Sanadera, gdje se bivšem premijeru sudi za nekakve manje stvari, dok se najveće afere iz doba kad je on bio na vlasti ne diraju. Pretpostavljam da bi, obzirom na to da su uhićeni, Crlenak i Vlajčević mogli biti žrtveni jarci, koji bi podnijeli najveći teret ove afere, a da bi se one najveće ribe iz te korupcijske mreže mogle izvući. Mislim da i DORH i policija uporno rade na tome da se Vlajčevića i Crlenaka označi kao glavne krivce.

Index je ne samo objavio taj dokument koji je dao stečajni upravitelj, nego i niz drugih dokumenata iz kojih se vidi da je Ninoslav Pavić vlasnik tvrtke Vilinske poljane, pa do zemljišno-knjižnih izvadaka iz kojih je vidljivo tko će imati najveću korist oko Kamenskoga. Postoji, dakle, niz dokumenata koji povezuju glavne aktere s tom aferom, a DORH i policija su ti koji su odbijali tu dokumentaciju. Prema mojim informacijama, Ninoslav Pavić nikad nije bio pozvan niti na obavjesni razgovor. Za razliku od njega, pozvali su mene u prosincu u DORH, gdje sam trebao svjedočiti ko mi je dao informacije o Kamenskom. Sve ide prema tome da se taj slučaj nekako zataška.

*Nekoliko puta ste pomenuli DORH. Koja je uloga glavnog državnog tužioca Mladena Bajića u zataškavanju afere Kamensko?

Postoji evidentna veza DORH i vlasnika medija. Mladen Bajić je u biti izravno povezan sa svim izdanjima Europa Press Holdinga čiji je vlasnik Pavić. Ti mediji ga prikazuju isključivo u pozitivnom svjetlu, kao borca koji ne spava, vozi stari automobil, koji se i dalje druži sa starim društvom, ... Evidentno je da su tijekom prošle godine bila zabilježena 24 tajna iskaza koja su "procurila" u javnost, od kojih je najveći dio završio u izddanjima EPH, konkretno u Jutarnjem listu i jedan manji dio u Večernjem, dok drugi mediji nisu mogli doći do toga.

To su bili tajni iskazi koji se tiču istrage oko Sanadera i HDZ-a, te niz ostalih korupcijskih afera. Takvo curenje informacija trebalo je doprinijeti općoj slici da je ono zbog čega se sudi Sanaderu bila pljčaka Hrvatske, dok se o ozbiljnijim aferama, prije svega o Hypo banci i o slučajevima u kojima su umješani vlasnici medija nije ništa moglo pročitati niti je nešto značajnije "procurilo” iz DORH.

Van zakona i pod okriljem političke elite: Ninoslav Pavić Photo: nacional.hr

*Nino Pavić i njegov EPH odgovorni su, između ostalog, za razaranje Slobodne Dalmacije (o čemu svedoče i dokumenti koje su objavile e-Novine, prim. aut.). Iz današnje pozicije, kakvi su izgledi da taj slučaj dobije epilog na sudu?

To je priča koja traje već godinama i nema epilog, kao u slučaju Kamenskog. U biti možemo govoriti o slučajevima koji su povezani. DORH već godinama drži u ladici slučaj Slobodne Dalmacije. Ta istraga traje još od 2008. godine, kada je jedan od sindikalnih čelnika Ozren Matijašević, u svojstvu člana uprave Hrvatskog fonda za privatizaciju, podnio kaznenu prijavu. Tu su uključeni i veći igrači kao što je Marko Vojković, koji je izravno povezan sa Pantovčakom, odnosno sa predsjednikom Ivom Josipovićem. Vojković je bio osnivač tvrtke Adriatica.net, koja je povezana sa sumnjivom dokapitalizacijom Slobodne.

Taj pipak dokapitalizacije Slobodne, dakle, doseže i do Pantovčaka , pa je, gledajući biografiju Mladena Bajića, jasno da on tu priču u skorije vrijeme neće završiti. Bajić bira one ljude koji su politički mrtvi: pokrenuta je istraga protiv Sanadera kada se povukao sa mjesta premijera i kada je izbrisan iz HDZ-a. I Polančec je prvo morao biti smijenjen iz Vlade, a njegov je kredibilitet u javnosti morao potonuti da bi se pokrenula akcija protiv njega. S obzirom da je vladajuća struktura uključena u afere Kamensko i Slobodna Dalamacija, mislim da će ti slučajevi još dugo skupljati prašinu kod Bajića.



*Potrebno je, dakle, da se stvore politički uslovi da bi Bajić reagovao?

U biti, da. Ne sjećam se da je DORH podigao prijavu ili nešto značajnije napravio protiv nekoga tko je bio na visokoj funkciji. To u Hrvatskoj do sada nismo vidjeli. Stvar je u tome da su Ivo Sanader i HDZ stvorili ljude kojih se mi do dana današnjega nismo uspjeli rješiti i koji u zajedništvu sa sadašnjom vlašću još uvijek drmaju Hrvatskom. Najbolji primjer za tako nešto je Miroslav Kutle, "crna ovca” privatizacije u Hrvatskoj devedesetih godina. On se pojavljuje i u aferi Kamensko sa ljudima koji su danas bliski vlasti ili su dio vlasti. Kutle se danas nalazi u BiH, a Hrvatska nikad nije rješila problem s njim.

Isto tako, danas svjedočimo suđenju Sanaderu i očigledno je da će on biti osuđen, dok se oni ljudi koji su stajali ispod njega danas pojavljuju kao pokajnici i svjedoci, kao ljudi kojima se, po svemu sudeći, neće dogoditi apsolutno ništa. Nismo se rješili ljudi koji su učestvovli u privatizacijama devedesetih, nećemo se rješiti ni Sanaderove korupcijske hobotnice i bit ćemo svjedoci narednih godina da će netko drugi samo preuzeti Sanaderovu ulogu.

*Iz srbijanske perspektive se, ipak, čini da je Hrvatska napravila ogroman korak samim tim što je procesuirala bivšeg premijera.

To je taj spin na koji Državno odvjetništvo troši mnogo energije. Međutim, ljudi koji izbliza prate te događaje nisu zadovoljni. Pogledajmo slučaj bivše premijerke Jadranke Kosor, koja je bila potpisnica za HEP, stavila je svoj potpis i za svoju predsjedničku kampanju 2005., međutim njoj se ništa ne događa, kao da njen potpis ne vrijedi i kao da ona nije odgovorna. Sve se prebacuje na jednog čovjeka i na par ljudi. Sanader je uspio napraviti cijelu jednu mrežu, a ta mreža se krenula granati 1996/97. kada se pojavljuje Hypo banka i tako je bilo sve dok Sanader nije otišao u srpnju 2009. Ta mreža opstaje sve do dan-danas. Moje je mišljenje da se samo procesuiranjem Sanadera neće ništa rješiti, nego da istrage i suđenja moraju ići puno dublje.

*Koliko predstojeći sabor HDZ može uticati na eventualno procesuiranje Jadranke Kosor, ukoliko ona ne bude reizabrana na mesto predsednice te stranke?

To nas sve ovdje zanima. Vrlo je moguće, gledajući povijest rada DORH, da bi se u slučaju poraza Jadranka Kosor mogla naći na tapetu te institucije. Materijala definitivno ima. To je bogata dokumentacija sa njenim potpisima, kojima se može teretiti. Hoće li oni to napraviti ili ne, pitanje je. Doima se da pravda u Hrvatskoj postoji, ali da je vrlo selektivna.

*Vratimo se na Pavića. Kako objašnjavate činjenicu da je Pavić uspeo da se prilagodi svakoj vlasti u Hrvatskoj?

To je sasvim razumljiva sprega izmjeđu politike i medija. Pavić već odavno radi na političkom marketingu. Prepoznaju se oporbenjaci koji bi uskoro mogli biti vlast, i sa njima se zajednički radi. Dan-danas mnogim hrvatskim političarima, koji u posljednje vrijeme čak i u sabornici govore kako je krajnje vrijeme da se rješi afera Kamensko, nije problem da gostuju u izdanjima EPH ili da se pojavljuju na primanjima koja su vezana za tu korporaciju i Ninoslava Pavića.

Isto tako, ljudi koji su radili sa Pavićem su vrlo zahvalni i spremni odigrati obrambenu ulogu za bilo kakvu vlast. Mi čak imamo i neslužbenu informaciju da bi jedan od bivših čelnika EPH mogao biti glavni čovjek HRT. To se neće dogoditi bez blagoslova aktualne vlasti, a čini se da ga je ovaj i dobio. To su ljudi za sve sisteme. Sjetimo se Hloverke Novak-Srzić koja je također bila zahvalna svakoj vlasti.

Photo: LA

*U vreme dok je HDZ imao saborsku većinu, otvoreno se govorilo o uticaju vlasti na medije. Da li u međuvremenu promenilo nešto za ovih pet meseci koliko je Kukuriku koalicija na vlasti?

Kada govorimo o Sanaderovom periodu, pored povezanosti vlasti i EPH koji je promovirao Sanadera, postojala je veza sa Robertom Ježićem i njegovim preuzimanjem Novog lista. Također, danas je puno jasniji slučaj skidanja PDV-a tiskanim medijima od pre nekoliko godina. Vezu izmjeđu vlasti i medija vidimo i na suđenju Sanaderu, gdje smo saznali da su za neke minorne medije – oni veći ne daj bože da se spomenu! – išle torbe novca iz Vlade da se protiv nekih ljudi ne piše. Sasvim je sigurno da su svi veliki mediji radili sa državom i činili ustupke vlasti a za uzvrat dobijali oglasni prostor.

Što se tiče Kukuriku koalicije, jedino što smo do sad vidjeli je da su se vrlo brzo i bahato rješili Vjesnika, te smo za njegovo ukidanje saznali preko Twittera Vlade, što je zastrašujuće. Novu vlast zanima HRT i tu su počeli otvoreni ratovi, a bilo je i zakulisnih radnji. Mogli smo vidjeti na konferenciji Hrvatskih laburista da postoji ozbiljna borba izmjeđu frakcija u vlasti tko će preuzeti HTV.

O konkretnim pritiscima još ne možemo govoriti, s obzirom da je to mlada Vlada i da je imala svojih 100 dana primirja, pa dosad nismo imali značajniji udar na njene odluke. Svjedoci smo pritisaka koji idu zaobilazno, sa Pantovčaka, odakle se guraju neke vijesti i pokušavaju minorizirati pojedini mediji. To se moglo vidjeti u nastupu predsjednika Josipovića u emisiji "Nedjeljom u 2”. Vjerujem da će u budućnosti biti pritisaka, jer se ova Vlada za sada u nekakvim odluka u biti ne razlikuje od prethodne Vlade.



*Koliki je uticaj lokalnih političara na rad novinara? Jedan od paradigmatičnih primera je otkaz koji je Zoran Angeleski, kolega iz pulskog Glasa Istre, dobio zbog kritikovanja projekta Brijuni Rivijera.

Radio sam sedam godina u lokalnim medijima i pritisak je doista nenormalan. Nema tu samo političara, već i lokalnih moćnika koji nisu izravno vezani uz politiku. S obzirom da ima jako mnogo posla u državnim i vodećim medijima, HND i mi kolege se ne obaziremo toliko na probleme kolega u lokalnim medijima. Oni ne dobijaju veliki prostor za svoje priče u glavnim medijima i to, naravno, lokalni moćnići iskorištavaju: od vlasnika do političara koji prijete novinarima. U posljednje vrijeme, u vrijeme ekonomske krize, većina lokalnih medija preživljava od oglasnog prostora koji dobivaju od grada, općine, županije. Možete zamisliti kako je teško pisati negativno o lokalnim političarima kada ste novinar u lokalnom mediju koji značajan izvor financija dobiva zahvaljujući vlasti.

*Kažete da se u vodećim medijima ne posvećuje mnogo pažnje problemima kolega sa lokala. Kako komentarišete to odsustvo solidarnosti između novinara?

U biti, te priče se objave, ali se vrlo brzo zaborave. To nije stvar koja bi se nužno vezala uz kolegijalnost, jer, na primjer, priča sa Hrvatske radio-televizije imamo dosta često. Posljednja priča koju smo objavili je bila vezana za slučaj koleginice Maje Sever koja je dobila opomenu pred otkaz sa obrazloženjem koje je bilo neprobavljivo. Mislim da bi najpre trebali rješiti slučajeve koji se nalaze na državnoj razini, da bi uopće mogli rješavati slučajeve koji su na lokalnom nivou.

Isto tako, mi se nikad nismo ozbiljno dotaknuli izravne povezanosti lokalnih medija sa lokalnim vlastima, gdje se vrlo često ispostavlja da to nisu mediji nego PR izdanja za one koji se nalaze na vlasti.

*Kad smo se već dotakli toga, kako komentarišete taj postupak uprave HRT prema koleginici Maji Sever?

Maja je svojim dosadašnjim radom puno puta preljevala čašu strpljenja čelnika HTV-a, i oni su čekali prvu prigodu da bi joj mogli to napraviti. Sama opomena pred otkaz je opomena za sve druge koji bi pokušali raditi onako kako radi Maja Sever. Prilozi emisije "Hrvatska uživo” su često bili puno bolji od emisija koje su išle u informativnom dijelu i vjestima Hrvatske televizije. U njenim emisijama se davala prilika i drugoj strani da iznese svoje mišljenje i argumente. To je očigledno nešto što se na Prisavlju ne trpi. Oni žele imati sve pod kontrolom, to znači da se svidi aktualnoj vlasti, a sve ostalo je nedopustivo.

*Čini se da na HTV-u postoji mala grupa ljudi poput Maje Sever koja pokuašava da talasa. Misliš li da oni imaju šanse da nešto promene?

Ta mala grupa je svakim danom sve veća. Priče sa HTV-a svakim danom dobijaju sve veći prostor, kako se približava dugoočekivani Zakon o medijima i zakon koji bi regulirao rad HRT-a. Koliko će oni biti uspješni zavisi od toga koliko ćemo biti uspješni svi mi, jer je HRT kao javni servis izuzetno bitna za stanje slobode medija u Hrvatskoj i sve nas novinare. Aktualna vlast napraviće sve da uspostavi kontrolu na HTV-u. Nadam se da neće uspjeti, međutim sve što čujemo u posljednje vrijeme ne budi optimizam.



Photo: Index.hr

*Često se govori o uticaju tajkuna na novinarstvo, ali kao da se izbegava govoriti o odgovornosti samih novinara koji pristaju na to da zatvore oči pred nekim događajem, kakav je na primer Kamensko. Kolika je, dakle, odgovornost novinara u tome?

Kada govorimo o financijskim moćnicima, pričamo o najvećem – Ivici Todoriću i njegovom Agrokoru. U većini medija je takva tema zabranjena. U velikim medijima je nezamislivo pročitati bilo šta negativno o toj tvrtki, jer Agrokor ima niz firmi sa svojim medijskim prostorom osigurava plaće novinarima. Novinari su prisiljeni raditi, međutim ide se linijom manjeg otpora, na primjer: ne mogu pisati o Todoriću, ali napast ću nekog drugog ko je doprinijeo tome da nekoliko desetina ljudi dobije otkaz, dok će vlasnik Agrokora biti zaboravljen. To je nepošteno, jer prema svakome treba imati isto mjerilo.

Kada se prije godinu i pol dana po medijima "razvlačio” Robert Ježić, koji je tada bio vlasnik Novog lista, vidjeli smo da su ostali mediji zazirali od pisanja koje bi se dotaklo Ježića. Kod afere Kamensko smo također vidjeli da su pojedini mediji radili izuzetne bravure samo da ne bi spomenuli Ninoslava Pavića. Znači, kada je riječ o nekome tko je izravno vezan sa vama, onda se on ne spominje. Ovi drugi se napadaju i prootiv njih se slobodno piše i sa takvim tekstovima se kao dokazuje sloboda medija.

*Pored Kamenskog, još jedna afera koju je Index pokrenuo je i slučaj ZAMP, koji pak u prvi plan ističe hrvatskog predsednika Josipovića i već pomenutog Marka Vojkovića. Kako je, po vašem mišljenju, ta priča propraćena?

Nije propraćena nikako. Većina medija je tu priču ignorirala. Dogodio se jedan slučaj za koji ne znam da je ranije bio zabilježen. Svi veći mediji su uporno ignorirali priču, iako smo imali četiri teksta koji su išli dan za danom, i koji su propitivali rad ZAMP-a. Priča je kulminirala tekstom u kojem smo objavili dokument u kojem stoji da Porezna uprava sumnja u mahinacije koje se događaju u ZAMP-u. Svi mediji su imali komentare na tu posljednju vijest, međutim nije imao ozbiljnu vijest o čemu se tu zapravo radi. Nakon što je Matija Babić gostovao u emisiji "Nedjeljom u 2” kod Aleksandra Stankovića i još jednom pokazao taj dokument, bili smo svjedoci različitih komentara, a da se nitko od medija nije potrudio malo dublje zagrebati i vidjeti što stoji ispod svega.

Kada govorimo o Vojkoviću i Josipoviću, moramo reći da se pojavljuju isti ljudi koji se godinama unazad provlače. Spomenuli smo slučaj Slobodne Dalmacije, gdje se također provlačilo ime Marka Vojkovića kome se ništa nije dogodilo, a sad ga opet imamo u slučaju ZAMP. Njemu se izvjesno ništa neće dogoditi, sve dok ima zaštitu političkog vrha. Ne bi me čudilo da Vojković opet bude glavni akter nekakve buduće afere, ne nužno vezano za tvrtku adriatica.net. Ako do sada nije bio propitivan, ne vidim zašto ne bi nastavio raditi po starom.

Osnovni problem je što DORH i policija nisu radili svoj posao. Ako im je izlika da su procesuirali Sanadera, ja postavljam pitanje: šta su radili 2008. i ranije? Sanaderu se sudi za kredit Hypo banke iz 1996. godine, nakon što su izišle plahte i plahte o tom slučaju – od Ferala do Indexa. Oni godinama nisu radili i doveli su do toga da se kriminalna struktura u Hrvatskoj razbahatila. To je bilo vidljivo i u slučaju Kamensko, gdje nije bilo uopšte teško istraživati cijeli slučaj s obzirom da su oni svi ostavljali pisani trag iza sebe. Svi dokumenti i javni ugovori, sve je to bilo vidljivo. Oni se nisu sjetili da bi neke stvari bilo dobro zataškati. Nerad Državnog odvjetništva ćemo osjećati još godinama.

0 0