Dimitrije Boarov: Pritisak lokalnih poreza

Izvor: NoviMagazin.rs, 19.Dec.2014, 09:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dimitrije Boarov: Pritisak lokalnih poreza

Vladi Srbije očigledno nije bilo lako da sastavi predlog budžeta za iduću godinu, jer ne samo da je trebalo usaglasiti potrošnju, to jest štednju različitih ministarstava, u okvire nešto smanjenog okvira troškova države (za sedam milijardi dinara) i tako zadržati dogovorenu projekciju budžetskog deficita za 2015. godinu (191 milijardu dinara), uz pomoć porasta budžetskih prihoda (za 27 milijardi dinara), nego je bilo potrebno da se sve to uklopi u preliminarni dogovor sa Međunarodnim >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << monetarnim fondom.

Pri svemu tome, najgore su prošle lokalne samoupravne zajednice (opštine, grad Beograd i AP Vojvodina) kojima su bitno smanjeni transferi iz republičkog budžeta (po osnovu dela poreza na plate i dela poreza na dobit) još krajem prošle godine, pa su one ovlašćene da se, izgleda koliko mogu, namire iz povećanog poreza na imovinu građana i preduzeća. Kao što je poznato, ključna odredba Zakona o porezu na imovinu ( član 6, stav 5) je da se za osnovicu poreza na imovinu uzima prosečna cena odgovarajuće nepokretnosti po „zonama“ na teritoriji lokalne zajednice, koja je ostvarena u prometu tih nepokretnosti u razdoblju između 1. januara i 30. septembra ove godine. Sada se vidi da su opštine tu odredbu tumačile više po svojim potrebama, nego po tržištu i po bilo kakvoj logici, pa se došlo do doista karukaturalnih primera, naročito pri razrezivanju poreza na imovinu privrednicima čiji su se proizvodni objekti (sa mnogo kvadrata) nesrećom našli u visokorangiranim gradskim stambenim zonama.

Tako imate slučaj da je jednom preduzetniku u Pančevu objekat koji je prethodne godine bio opterećen porezom na imovinu od ukupno 2.500 evra, sada opterećen porezom od 19.000 evra. Još drastičniji slučaj je zabeležen u Valjevu gde je jedna velika nadstrešnica njenom vlasniku donela poreski teret za 60 puta veći nego ranije, a godišnji porez je preskočio vrednost same nadstrešnice. I vlasnik MK komerca se žalio da mu je razrezani porez na preduzeće u Novom Sadu veći od očekivanog godišnjeg profita od 100.000 evra.

Za gradsko zemljište u Novom Sadu koje je kupljeno juna 2014. godine, osnovica za porez na prenos apsolutnih prava vlasništva određena je cena po kvadratnom metru od 2.308,55 dinara, a sada se isto zemljište oporezuje porezom na imovinu po osnovici („tržišnoj ceni“) od 30.862,00 dinara po kvadratnom metru. Ili, građevinsko zemljište kupljeno od grada na javnoj licitaciji u decembru 2012. godine, po ceni od 6.360,00 dinara po kvadratnom metru, sada je oporezovano po ceni od 32.469,00 dinara po kvadratnom metru.

Evo i primera firme koja je u Novom Saduvlasnik parcele od 10,5 hektara. Po ceni građevinskog zemljišta, koje je utvrdilo Gradsko fiskalno veće Novog Sada, vrednost te parcele je 27 miliona evra, dok ju je ovlašćeni sudski procenitelj procenio na iznos od 650.000,00 evra. Kada se na cenu od 27 miliona evra obračuna porez po zakonskoj stopi od 0,4 odsto dobije se iznos od 108.000 evra, što bi bio iznos poreza za 2014. godinu, a što bi bilo 16 odsto od vrednosti koju je potpisao ovlašćeni sudski izvršitelj. Nadalje, to bi značilo da bi vlasnik za samo šest godina platio iznos poreza na imovinu ravan vrednosti te imovine.

Nadležni organ Novog Sada je „korigovao“ neke od ovih nelogičnih odluka, ali samo toliko da poreske osnovice u nekoliko slučajeva više nisu 15 puta veće od procenjenih vrednosti nekretnina od ovlašćenih procenjivača, nego samo četiri puta. Te nelogičnosti se, inače nastavljaju, jer kako su nas informisali iz jednog udruženja građana koje zbog poreza na imovinu protestuje u Novom Sadu, grad i ovih dana oglašava prodaju svojih nekretnina po ceni kvadrata višestruko manjoj od one koju primenjuje kao poresku osnovicu u istim zonama stanovanja i poslovanja.

Istine radi, treba primetiti da je porez na imovinu ranije bio veoma nizak, pa se moglo očekivati povećanje njegove osnovice, ali ovo što se dogodilo u pojedinim opštinama, sa povećanjima većim od 700-800 odsto u samo jednoj

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.