Šansa za mlade, avantura za filmadžije

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Jan.2015, 22:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šansa za mlade, avantura za filmadžije

Ako je cilj i ovog Kustendorfa da pruži šansu mladim filmskim stvaraocima i da im približi velike svetske face koje na tom terenu predstavljaju uzore i inspiraciju, onda je cilj postignut.

Filmovi mladih autora koji su ranijih godina dopunjavali znanje,sticali iskustvo i razmenjivali stavove s čuvenim svetskim stvaraocima ovde na Kustendorfu, prikazivani su svake večeri prethodnih dana, a nagrade će biti dodeljene večeras.

Jedan od tih koji su pohađali školu >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << u Kustendorfu, Goran Stanković, upravo je danas imao filmsku radionicu a nakon projekcije svog filma “U mraku”, koji je bio nominovan za studentskog Oskara.

Danas će radionicu imati i čuveni Bertran Tavernije, čiji se film “Oko ponoći” prikazuje popodne.

Gost iz Francuske imaće nakon toga razgovor s mladim stvaraocima, ali i pre toga u izjavi je za medije poručio da mladim rediteljima ne treba da bude problem da nađu temu, jer je, kaže, dovoljno je da otvore vrata i pogledaju niz ulicu.

Zamera im što ne idu u bioskope, pod izgovorom da im je dosadno i što nedovoljno čitaju, jer tvrdi da reditelji, posebno mladi, treba to da čine često i mnogo.

Oskarovac Asfonso Kuaron (Gravitacija), poznat Iikao reditelj jednog od filmova o Hariju Poteru, za studente je takođe imao poruku - svakom poslu dodajte prstohvat porodice, kaže poznati reditelj, koji je Drvengrad došao s kompletnom porodicom, kolima jer je, kaže, želeo da dožive bar na taj način Srbiju.

Njegov je film “Potomci” prikazan je ove godine na Kustendorfu, a nakon toga je reditelju uručena ”Nagradu za buduće filmove”.

“Uau, ovo je baš lepa nagrada, nešto sto možeš da držiš na zidu, ostale uglavnom moram da krijem po kutijama”, našalio se reditelj nakon što mu je Kusturica dodelio nagradu, a mladim stvaraocima još poručio: “Ne žalite za prosutim mlekom i neostvarenim snovima”.

Za proslavljenog reditelja Nikitu Mihalkova film nije čarolija kojom se mogu rešiti velika pitanja, a na filmskoj radionici je nakon projekcije svoje “Sunčanice”, poručio da velika pitanja rešavaju nada, vera i ljubav, ali i svaki napor koji učinimo zajedno da bismo došli do cilja.

Mladim je filmskim stvaraocima poručio još da svaki od njih, bez obzira koju ulogu ima u procesu pravljenja filma, mora imati saznanje da je bez njega taj projekat nemoguć.

Grupu reditelja okupio je producent Aleks Garsija, a “Razgovori s bogovima” izuzetno su zaokupili posetioce i učesnike ovog Kustendorfa. Pre svega zbog priče, odnosno omnibusa koji je “savladao” devet religija, odnosno verovanja ili neverovanja, od aboridžinske do ateizma, a onda i zbog autora čija je lista zaista impresivna.

Garsija ih je okupio jer je verovao da mogu da iznesu priču o bogu, objasnivši u izjavi Tanjugu da su od nekih religija jednostavno morali da odustanu, jer nije bilo adekvatnog reditelja.

I dok jedan od likova u meksičkoj verziji verovanja i neverovanja reditelja Giljerma Aranje izgovara: "Sanjao sam boga, rekao mi je da više ne može, da će da se ubije”, svi se autori poigravaju i iznoseći svoje viđenje religije, pri tome vrlo često uz ogromnu dozu humora i koristeći neverovatne i očaravajuće priče.

Priča o islamu, recimo, autora Bahmana Gobadija je inspirisala da potraži drugu stranu svog života, jer, kako je rekao za Tanjug, on je jedan tužan momak, zbog čega je u njegovom filmu tako mnogo humora.

Duhovitim opaskama hteo je, kaže, da poruči da postoji i drugi deo života izuzev onog koji on živi u egzilu jer ne može da se vrati u Iran već sedam godina, pa zato jedan od sijamskih blizanaca u njegovom ostvarenju kaže na kraju avanture u potrazi za običnim životom, onom drugom, koji je tokom celog filma klanja, pogledaj ponekad i gore!

Aboridžini su nesrećan narod, rekao je Tanjugu Vorvik Tornton, reditelj jednog od razgovora s bogovima, ali raduju se svakom trenutku sreće kada ih ponekad dotakne, dok se u priči o katolicizmu reditelj Aleks de la Iglesija na duhovit način podsmeva licemerima koji veru koriste da opravdali svoje nečasne poteze.

Generalno, kaže Garsija, gde god je film prikazan publika je smehom reagovala na istim sekvencama, istim rečenicama, jednako tretirajući ljudsku glupost i prevrtljivost bez obzira iza čega se krila i to za njega predstavlja dokaz uspeha filma.

I dok je Mihalkov za Tanjug izjavio da je deo njegovog uživanja u Kustendorfu i to što daje intervjue baš tu i na filmske teme, Kuaron se “branio” da nije istina da nerado daje intervjue, te da te dokaz za suprotno to što je celih 15 minuta novinarima na Kustendorfu odgovarao na pitanja, a u svoju je odbranu rekao komentariše.

Za razliku od Mihalkova koji je gotovo redovan gost na Kustendorfu, njegov brat Andrej Končalovski je ovog puta otvorio festival i na njemu je prvi put, po dolasku je duhovito primetio: "Ja sam došao prvi, a kad ja odem, dolazi on", da bi zatim održao filmsku radionicu nakon projekcije ostvarenja “Poštareve bele noći” za koje je dobio Srebrnog lava u Veneciji i iz ruku Kusturice primio “Drvo života” , nagradu za buduće filmove.

Na otvaranju je još bio i pravi mokrogorski vuk, koji je prvi prošetao crvenim tepihom koji je ministar kulture Ivan Tasovac doneo iz Beograda, jer, kako se našalio, bez njega nije bilo šanse da dođe na festival.

Vuk je, inače, glavni lik na zvaničnom plakatu ovogodišnjeg festivala i ponosno stoji pokušavajući da zaustavi voz, što je Mihalkov prokomentarisao kao nedovoljno da se zaustavi “neman čovečanstva” oličena u globalizaciji.

“Za to nam je potrebna neka mnogo snažnija životinja. Neka hrabra i nepotkupljiva kao vuk, snažna kao medved i lukava kao lisica”, rekao je Mihalkov.

Takmičarski deo je, dakle završen sinoć, mladi će autori podeliti nagrade o kojima ovog puta odlučuju direktorka Britanske filmske akademije Amanda Nevil, francuska producentkninja Klodi Osar i direktor Kanskog festival Tijeri Fremo, a u muzičkom delu ostalo je još završno veče.

U prethodnih su se sedam dana na uličicama i stepenicama Mećavnika, u filmskim radionicama i bioskopu, u biblioteci, pres klubu upriličenom u prostoru restorana “Prokleta avlija”, uz celodnevni muzički užitak u najboljem bluzu i uz nepregledne količine domaće, prirodne hrane, mimoilazili, razgovarali, pozdravljali svi - i velika imena svetskog filma i mladi autori i novinari i gosti Mećavnika i studenti i meštani Drvengrada i Kamengrada i svi su uživali.

Jer to je ideja, da se velike ideje ukrste, da se među naizgled običnim mladim ljudima naslute velike ideje, a da sve izgleda kao svakodnevica - u prelepom ambijentu, koji je krajem ovog januara bio pravi zimski.

I za kraj, iako se festival završava večeras dodelom nagrada mladim autorima… Ako je cilj povezati film i muziku, Kustendorf je to usavršio. A ako nešto ovog januara povezuje dva takva festival - onaj u Juti (Sandens) i ovaj u Mećavniku, onda je to čuvena svestka bluz gitaristkinja Ana Popović.

Ona je bila gošća Kustendorfa, gde je pre tri dana imala koncert, a u kratkom je intervjuu Tanjugu rekla da je odavno želela da dođe u Mećvavnik, a da je prethodno jedino slično mesto na kom je učestvovala sa svojim bendom bio upravo Sandens festival u Juti.

Kustendorf je otvorio ministar Ivan Tasovac, Sandens Robert Redford, koji je i njegov osnivač, a sasvim nenadano na radionici nakon projekcije “Arizona drima” Kusturica je prisutnima prikazao deset minuta svog najnovijeg filma “Na mliječnom putu”.

Na ostatak ćemo sačekati, možda ga odgledamo na sledećem Kustendorfu.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.