Lu Marinof: Filozofija kao lek

Izvor: Blic, 03.Sep.2014, 07:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lu Marinof: Filozofija kao lek

Ogoljeni racionalistički pogled više nije dovoljan da se preživi noć, napisao je u knjizi “Platon a ne prozak”, Lu Marinof, profesor, filozof praktičar.

Knjiga “Platon, a ne prozak” (“Plato”) odavno je osvojila ovdašnje čitaoce, a Lu Marinof, predsednik Američkog udruženja filozofa praktičara, učestvovao je na XIII međunarodnoj konferenciji o filozofskoj praksi koja je održana u Beogradu. U sklopu posete održao je 18. avgusta i književno veče u “Platou”. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Primetivši impresivan broj prisutnih koji više nisu imali gde da sednu, kazao je kroz osmeh : ”Ovo i nije dobar znak. Čim se toliko ljudi interesuje za filozofiju, to znači da su na delu silni problemi.”

Govorio je o primeni filozofije u rešavanju svakodnevnih problema, činjenici da SAD kao veći deo sveta ima epidemije raznih bolesti izazvanih načinom života i mišljenja, da svaki čovek ima predispozicije i potrebe da promišlja stvari, kao i da može mnogo više uticati na sopstveni život nego što to uistinu čini ili misli da može... Intervju za “Blic”, rađen nakon književne večeri, sticajem okolnosti, počeo je razgovorom o kategorijama znanja, spoznanja, obrazovanosti.

Ono što možemo

da promenimo

- Epiktet. Stoik koji je jedan deo svog života bio rob i čije učenje govori o tome da treba razlikovati stvari na koje možemo uticati i one na koje ne možemo. Ako se koncentrišemo na stvari na koje možemo da utičemo, poboljšaćemo svoj život, ali ako svu svoju pažnju i snagu usmerimo na ono na šta ne možemo uticati - pretvaramo vlastiti život u mučenje - kaže Marinof.

Mislite li da je danas znanje marginalizovano i gde je filozofija u svemu tome?

- Znanje je obezvređeno, poniženo, čak neretko i nepoželjno. Utapamo se u obilju informacija. Izazov je da se ne udavite u moru informacija, treba selektivno da se odnosite prema njima, a da biste to činili, morate imati ozbiljno usvojena znanja, duhovnu vertikalu. Materijalistički koncept pravi od ljudi sprave, mašine. Naravno da niko nije i ne može biti protiv konfora, civilizacijskog napretka, ali cena ne može biti duhovna strana ljudskog bića.

Kada je reč o ličnim, emotivnim problemima, kog filozofa preporučujete?

- Ima ih dosta, čak bismo mogli reći da svaki filozof sadrži potencijal da bude rešenje tih problema. Naš zadatak kao kreativnih ljudskih bića je da biramo ono što je nama blisko. Kao kad odete u poslastičarnicu i birate koji ukus sladoleda želite...

A kada je reč o ekonomskim i društvenim tegobama?

- Odličan izbor filozofa za ljude koji imaju materijalne probleme, probleme sa nezaposlenošću i slično je Buda. Njegovo učenje govori o tome da ako čovek ne može da se iskaže u jednoj oblasti, treba da traga za drugim potencijalima u sebi. Budistička filozofija je filozofija nade, a najveći problem, pogotovo mladih ljudi danas, jeste beznađe. Beznađe vodi u letargiju, letargija u destrukciju ili autodestrukciju. Treba li napomenuti da ni jedno ni drugo ne rešava problem, ali ruinira život.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.