I Kasa hteo u stečajne upravnike

Izvor: B92, 06.Okt.2011, 12:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I Kasa hteo u stečajne upravnike

Novi Sad -- Do februara, stečajni upravnici su, kada se saberu plate, stimulacije i nagrade, godišnje mogli da zarade više od 500.000 evra.

Na osnovu najnovijeg pravilnika, oni u jednoj firmi mogu da zarade od 10 do 12 miliona dinara.

Ali, ako se uzme u obzir da stečajni upravnici istovremeno vode po desetak i više firmi, opet mogu da namaknu stotinak miliona dinara.

Zato i ne čudi što je i poznati političar iz Subotice Jožef Kasa pokušao da dođe do >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << licence stečajnog upravnika, i to čak dva puta, ali bez uspeha.

Niko od stečajnih upravnika koje smo pozvali nije hteo da komentariše visinu svoje zarade. Svi su odgovorili da ne rade ništa protivzakonito i da za svoj rad odgovaraju državnoj agenciji, a što se zarada tiče, podatke imaju poreske uprave. Zarade primaju legalno preko bankarskih računa. Među 397 licenciranih stečajnih upravnika, 212 je ekonomske struke, 92 su pravnici, ali ima i inženjera. Jedan je veterinar, a jedan stomatolog.

Zakon ne zabranjuje da stečajni upravnik istovremeno obavlja poslove u više preduzeća. Razlog je jednostavan, jer u državi postoji 397 licenciranih stečajnih upravnika, a po podacima ALSU od 1. februara, u Srbiji se u 1.538 preduzeća vodi stečaj.

Slobodanka Komšić, sudija Privrednog suda u Novom Sadu, kaže da nadoknade i nagrade stečajnim upravnicima ne određuju sudije, već Agencija.

"Pravilnik Agencije o osnovama i merilima nagrada stečajnih upravnika propisuje formulu po kojoj se visina nagrade određuje zavisno od toga da li je stečaj ostvaren bankrotom ili reorganizacijom firme, kolika je stečajna masa, koliko iznose troškovi stečajnog postupka i koliki je stepen namirenja poverilaca”, kaže Slobodanka Komšić.

Po najnovijoj odluci ALSU, osim mesečne isplate, stečajni upravnici dobijaju i stimulaciju od 35.300 evra, plus 0,5 odsto od iznosa na kraju stečaja, ali se taj iznos može dodatno uvećati za još jedan odsto na ime složenosti stečajnog postupka.

Najveća pojedinačna nagrada poslednjih meseci u Vojvodini isplaćena je Stevanu Milosavljeviću. On je dobio više od 13 miliona dinara u stečajnom postupku koji je vodio u DOO „Budućnost” iz Crvenke. Tu sumu je dobio na predlog poverilaca, kažu u sudu, i dodaju da zbirne podatke o isplati stečajaca ne vodi sud. To znaju samo u Agenciji i u Poreskoj upravi, kažu u sudu.

Osim što se mnogi stečajni upravnici pojavljuju istovremeno kao upravnici u više preduzeća, često se dešava da isto vreme budu i savetnici stečajnog upravnika u drugoj firmi (slučaj stečajnog upravnika Ninoslava Šimića u novosadskom „Jugoalatu”).

Za šampiona po broju stečajeva u Vojvodini i Beogradu proglasili su Sašu Radulovića. Između ostalog, on je vodio stečajeve u „Vršačkoj pivari”, pančevačkom „Lunetu Milovanoviću” , kompaniji „Braća Karić”.

Branko Bašić, stečajni upravnik iz Odžaka, kaže da su izdaci stečajnih upravnika veliki. Da bi dobio licencu, treba platiti za polaganje ispita. Svaki ima firmu i osiguran je na 30.000 evra, a redovno uplaćuje osiguranje, odgovara za zakonitost rada svom svojom pokretnom i nepokretnom imovinom. Pre vođenja prvog stečaja, svaki upravnik odradi više predstečajnih postupaka bez naknade. Na primedbe da stečajni upravnici rade u dogovoru, Bašić odgovara. "Da li su oni u nekom međusobnom dilu, ili su bili sa nekadašnjim direktorima, nije posao za stečajnog upravnika, nego za organe istrage”, kaže Bašić.

Mada je odbor poverilaca „Vršačke pivare”, kako naglašava predsednik Zoran Kovrlija, podržavao stav da ovo preduzeće treba da izađe iz stečaja, Radulović je bio prezauzet i to je koštalo firmu, naglašava Kovrlija.

On je morao 90 dana od otvaranja stečaja da dostavi plan reorganizacije, ali to nije učinio, niti je zatražio odlaganje, što je potvrdila predsednica suda u Pančevu Speranca Jančić. Sud je, po zakonu, zbog njegove neažurnosti morao da oglasi bankrot.

U međuvremenu, protiv njega je Ljubisav Šljivić, direktor kompanije „Drugi oktobar" iz Vršca, podneo prijavu.

Od formiranja ALSU, februara 2005. godine, okončani su stečajni postupci u 708 preduzeća. Ostvarena je ukupna stečajna masa od 16,94 milijarde dinara, dok su odlivi bili 3,2 milijarde. Upravnicima, koji su se bavili stečajevima u ovih 708 preduzeća, isplaćeno je bezmalo milijardu dinara. Osim toga, dobili su nagrade u iznosu od 736,95 miliona dinara i naknade troškova od 225 miliona dinara.

Veliki troškovi

Od 100 firmi u stečaju u Zapadnobačkom okrugu preživi samo pet, a ostale odu u bankrot. Predrag Ljubović iz Sombora, koji je vodio više od 60 stečajeva, kaže da su neke firme mogle da opstanu, ali nije bilo kadrova ili u opštinama nisu hteli da daju novac iz budžeta za početak rada menadžmenta. Ljubović je bio stečajni upravnik u Odžacima, Apatinu, Kuli i Somboru.

Prema podacima Privrednog suda u Somboru, 11 stečajnih upravnika su odlično zarađivali. Nagrada stečajnog upravnika za obavljeni posao na likvidaciji preduzeća „ITES usluge i energetika" iznosila je 1.683.243 dinara. Ova bankrotirana firma dugovala je 8,2 miliona. U bankrotu se 2010. godine našla i firma „ITES foplas”, a stečajni upravnik je dobio naknadu od 65.000 dinara i nagradu za uspešan stečaj od 500.000 dinara.

Dugovi „Progresa" iz Kule bili su manji od pet miliona dinara, a stečajnom upravniku isplaćena je nagrada od 769.000 dinara. Radeći na stečaju firme „Turist" Bezdan, upravnik je za četiri meseca primio platu od 200.000 dinara, a na kraju i nagradu od 2,7 miliona dinara. Stečajnom upravniku firme „Tekstil" Sombor isplaćena je nagrada od 1,8 miliona. U „Istri" iz Apatina stečajni upravnik nagrađen je sa 750.000 dubara.
Pogledaj vesti o: Subotica

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.