U srpskoj kasi 17,4 tona zlata

Izvor: Večernje novosti, 07.Feb.2016, 10:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U srpskoj kasi 17,4 tona zlata

NARODNA banka Srbije planira da nastavi sa kupovinom zlata za devizne rezerve, jer je to jedna od najsigurnijih investicija za čuvanje nacionalnog novca. Centralna banka ima 17,4 tone zlata u rezervama, što je za 2,5 tona više nego pre dve godine. Naša država je prva od bivših jugoslovenskih republika po količini plemenitog metala koje ima u deviznim rezervama, a treća u regionu posle Grčke i Bugarske. Zlato u deviznim rezervama služi, inače, kao zaštita od inflacije na duži rok, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << da osigurava prinos, omogućuje smanjenje rizika deviznih rezervi, ali i daje jemstvo poverenja u centralnu banku, posebno u vremenima krize. Devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju decembra iznosile 11,8 milijardi evra. Najveći deo deviznih rezervi, oko 69 odsto, Srbija drži u hartijama od vrednosti u prvoklasnim i po svim standardima sigurnim evropskim bankama. Sa zlatom se postupa mudro i konzervativno, u njemu se drži oko pet odsto deviznih rezervi, a to je ono što se Srbiji i preporučuje. Tako naša zemlja ima zlata u vrednosti od 566,3 miliona evra, u inostranstvu drži devize vredne 2,87 milijardi evra, dok je u hartijama od vrednosti plasirana 6,91 milijarda evra. Devizne rezerve komercijalnih banaka iznose 1,43 milijarde evra. Centralna banka, ovakvom strukturom, smanjuje rizik deviznih rezervi jer nije dobro svu aktivu držati u istom obliku i na jednom mestu. A, zlato, takođe, štiti od inflacije koja u evrozoni može pojesti prinos koji NBS ostvaruje na hartije u evropskim zemljama. Ovaj plemeniti metal se u Srbiji čuva u obliku zlatnih poluga, zlata na računima centralne banke u inostranstvu i kovanog zlata. Najveći deo je u zemlji, dok se mali deo čuva u inostranstvu. Centralna banka ga je kupovala isključivo na domaćem tržištu. - Prema Zakonu o NBS, odlučujemo o formiranju i korišćenju deviznih rezervi, kao i o upravljanju i raspolaganju njima u skladu s monetarnom i deviznom politikom, i to na način koji doprinosi nesmetanom ispunjavanju obaveza Srbije prema inostranstvu - navode u centralnoj banci. - Deviznim rezervama NBS upravlja u skladu sa principima sigurnosti i likvidnosti, dok valutna struktura deviznih rezervi u najvećoj meri odgovara valutnoj strukturi spoljnog duga Srbije. Pre svega zbog nesmetanog ispunjenja obaveza naše države prema inostranstvu. Narodna banka Srbije plasira sredstva na računima u inostranstvu i u evrima i u američkim dolarima. Što se tiče pitanja koje se odnosi na valutu u kojoj se drži obavezna devizna rezerva koju komercijalne banke drže kod Narodne banke Srbije, ta sredstva su deo deviznih rezervi i drže se u valuti u kojoj banke izdvajaju rezervu. NA BALKANU I U SVETU Ako se pogleda struktura zlatnih rezervi zemalja Balkana najviše plemenitog metala ima Turska - 529 tona, zatim slede Grčka sa 112,4 tone i Bugarska sa 40,1. Makedonija raspolaže sa 6,8 tona, Slovenija sa 3,2 tone, BiH sa tri i Albanija sa 1,6 tona. U svetu najviše zlata ima SAD - čak 8.133,5 tona ili 71,6 odsto ukupnih rezervi. Sledi Nemačka sa 3.384,2 tone, ili 66,4 odsto rezervi. Na trećem mestu je Italija sa 2.451,8 tona zlata, ili 65,8 odsto ukupnih rezervi.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.