Izvor: Danas, 22.Jun.2016, 09:43 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Razlike u brojevima
Bilo je različitih istraživanja kojima se nastojalo dovesti u pitanje ili dopuniti istraživanja Žerjavića i Kočovića: autori tih kritika i dopuna vrlo su raznorodnih znanja i interesa, pa su im i domašaji vrlo različiti.
Najambiciozniji pokušaj da se propitaju i izmijene rezultati ove dvojice istraživača jest knjiga Životija Đorđevića Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, jer je to, kako s pravom kaže Jovan Mirković, "ustvari, prva kritika Kočovića >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << i Žerjavića na metodološki sličnim osnovama, jer ostale, koje su se mogle pročitati, više su bile polemičkog karaktera, bez primene statističko-demografskih metoda". I Đorđević "naglašava nizak nivo upotrebljivosti podataka popisa 1931. i 1948. godine", poput svojih prethodnika. No, osnovna razlika u rezultatima do kojih je došao Đorđević u odnosu na Kočovića i Žerjavića proizlazi u primjeni predviđenih stopa godišnjeg priraštaja stanovništva. Đorđević smatra "da dvojica njegovih prethodnika usvajaju nerealno nisku stopu prirodnog priraštaja". Tako Đorđević dolazi i do posve drugačijih rezultata - tvrdi da je tijekom rata ubijeno 1,607.000 Srba (Kočović 487.000, Žerjavić 530.000), da je ubijeno 66.000 Hrvata (Kočović 207.000, Žerjavić 192.000), da je ubijeno 66.000 Muslimana (Kočović nije dao podatak, Žerjavić 103.000). Komentirajući ove razlike, Mirković je zaključio da je "prosto neverovatno, da li se može govoriti o nauci, njenim principima, njenoj metodologiji itd. kad se iskazuju ovako drastične razlike. Pre će biti reč o autorima ovakvih računanja". Naposljetku, ni Đorđević se nije usudio izreći konačnu brojku o jasenovačkim žrtvama: "da bi se prestalo sa licitiranjem i 'igrom brojki', koja bi bila neprikladna, i kad se o mnogo manje važnim preračunavanjima radilo, ipak je jedini način da se do tačnog broja jasenovačkih žrtava dođe njihovo poimenično popisivanje".
Na taj način, znanstvenim i stručnim istraživanjima Žerjavićeve i Kočovićeve procjene o broju jasenovačkih žrtava (od njihove objave proteklo je skoro trideset godina) nisu dovedene u pitanje, već se, naprotiv, novim istraživačkim naporima izravno ili neizravno sve više potvrđuju.
Muzej žrtava genocida i Savezni zavod za statistiku Srbije i Crne Gore nastavili su, na bazi prikupljanja daljnjih verificiranih podataka, nadopunjavati popis iz 1964. godine. Prema rezultatima njihova rada objavljen je 1997. godine popis žrtava jasenovačkog logora pod naslovom "Jasenovac, Koncentracioni logor 1941-1945. Spisak ustaških žrtava identifikovanih do 30. X. 1997", prema kojem su u KL Jasenovac i logoru Stara Gradiška stradale 78.163 osobe, od kojih su 47.123 bili Srbi, 10.521 Židov, 6281 Hrvat, 5836 je bilo Roma, 919 Muslimana i ostalih 7483. U predgovoru knjige Zločini u logoru Jasenovac iz 2000. godine (što je zapravo fototipsko izdanje izvještaja Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. godine) objavljeni su ti rezultati - broj od 78.163 žrtve je ponovljen, baš kao i nacionalni sastav žrtava.
U sljedećim godinama stručnjaci Muzeja žrtava genocida u svom su radu stigli do 80.022 imena jasenovačkih žrtava, ali nisu završili posao niti je do sada taj popis objavljen.41 No, Muzej genocida je 2009. procjenjivao da je u logorima u NDH život izgubilo između 173.800 i 184.800 osoba, a što se tiče Jasenovca, procjenjuju da je u njima stradalo između 122.300 i 130.100 osoba.
U Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac, od proljeća 2005. radi se na detaljnom popisu svih osoba koje su izgubile život u ustaškom logoru Jasenovac tijekom 44 mjeseca njegova postojanja. U tekstu objavljenom sljedeće, 2006. godine, popisana su ukupno 69.842 imena. Već u sljedećoj fazi, u golemom "Poimeničnom popisu žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941-1945", objavljenom godinu dana kasnije, 2007, sakupljena su 72.193 imena žrtava, a uz svaku od njih navedeno je i ime oca, godina i mjesto rođenja, okolnosti smrti. U tom je popisu naveden 40.251 Srbin, 14.750 Roma, 11.723 Židova, 3583 Hrvata, 1063 Muslimana-Bošnjaka, 233 Slovenca, 330 osoba drugih nacionalnosti te 262 osobe čija nacionalnost nije poznata.
Nastavlja se
.jpg)
