Antikomunistička euforija u Jugoslaviji

Izvor: Danas, 19.Sep.2014, 00:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Antikomunistička euforija u Jugoslaviji

O Anti Markoviću i mjerama SIV-a Vukobrat je dao ocjenu da nama Marković manipulira, da od mjere SIV-a nema ništa i da će se to pokazati u drugoj polovini godine te da ćemo doživjeti još goru situaciju od one kada smo ušli u tzv. novi program.

Branko Mamula: SLUČAJ JUGOSLAVIJA (7)

Branko Mamula je rođen 1921. godine u Slavskom Polju, opština Vrginmost, na Kordunu u Hrvatskoj. Učesnik je NOR od 1941 do 1945. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Autor je knjiga: >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << Mornarice na velikim i malim morima, Suvremeni svijet i naša odbrana i Odbrana malih zemalja, koje su prevođene na nekoliko svjetskih jezika. Umirovljen je 1988. godine. Knjigu Slučaj Jugoslavija objavio je 2000, a mi predstavljamo najzanimljivije delove iz 2. dopunjenog izdanja, koje su izdali Dan Graf i Club Plus.

Skidanje „četiri nule“ ocijenio je kao tehničku operaciju koju nam je „prodao“ čovjek s iskustvom iz Južne Amerike. A Bolivija ili Kolumbija i socijalistička Jugoslavija ni po čemu nisu slične, struktura privrede i uzroci inflacije su sasvim različiti. Iznio je još mnogo „argumenata“ kojima se obarao na vladu Ante Markovića.

Središnje pitanje Armiji je bilo zašto se ne odreče Saveza komunista Jugoslavije i komunizma, kada su ga se svi na Istoku i u Jugoslaviji odrekli i kada je komunizam propala stvar. U ovom dijelu lako je bilo prepoznati opću poruku SAD i Zapada i antikomunističku strategiju dominantnu tih godina. Za Armiju je tvrdio da se angažira u dnevnom političkom životu i kompromitira, a trebalo bi da je izvan toga i da čuva integritet Jugoslavije.

Odbacio sam Vukobratovu sugestiju da se Armija povuče s političke scene i u kasarnama čeka kraj Jugoslavije. Bilo je posve jasno da osim Armije u zemlji nema institucije koja se može s uspjehom založiti za očuvanje države. SIV je to mogao samo djelomično - dok nije došlo do sukoba među republikama, a u samom vrhu države između SIV-a i Predsjedništva. Rekao sam Vukobratu da poruči „svojima“ da je političko angažiranje Armije u razrješenju jugoslavenske krize dio njezinog zadatka odbrane Jugoslavije, a onaj drugi - vojni, da joj ostaje kao zadnje sredstvo i nećemo se libiti da ga iskoristimo kada dođe trenutak. Još sam mu rekao da prenese da antikomunistička euforija u Jugoslaviji vodi do predaje vlasti krajnje desnim, nacionalističkim snagama i da uspostavljanje desne diktature nije promocija demokracije, nego isključivo obaranje komunizma bez ikakvih demokratskih pomaka, da vodi cijepanju Jugoslavije i građanskom ratu.

Ni u čemu se nismo složili, pa ni od mojih poruka nisam ništa očekivao. Dogovorio sam se s generalom Kadijevićem da Vukobrata primi admiral Brovet. Ovaj mi je nekoliko dana kasnije prenio da ga je primio i vrlo striktno mu rekao koje poruke da prenese „svojima“ i da tim porukama ništa ne dodaje niti oduzima.

Vukobratova posjeta me je navela da u prvom susretu s Kadijevićem predložim da Francuzima, Englezima i Rusima direktno, bez posrednika, izložimo svoje stavove.

Krajem aprila ‘90. na sastanku kod generala Kadijevića procijenjena je situacija u zemlji i dogovoreno da general Adžić, prema ranijem dogovoru s kolegom iz Francuske, otputuje u Pariz, iznese naše viđenje situacije i ukaže na mjere koje ćemo poduzeti, budemo li primorani. Maršalu Jozovu u SSSR-u izložio bi admiral Brovet, a ja u Velikoj Britaniji, koristeći se pozivom koji mi je uputio Kraljevski institut za odbrambene studije u Londonu.

Početkom jula ‘90. admiral Brovet je referirao o putu u Moskvu i razgovorima koje je vodio s maršalom Jazovom. O Jazovu je izvijestio da je suglasan s našom procjenom situacije u Jugoslaviji, a sam da je iznio procjenu stanja u SSSR-u. Za SAD je rekao da u SSSR-u i Jugoslaviji radi na rušenju kako države, tako i komunizma, ali oni ne mogu ništa učiniti kako bi SAD Jugoslaviju ostavile na miru. Nezadovoljan je vanjskom politikom SSSR-a, na kongresu su isturili komandanta vojnog okruga Ural da napadne politiku Gorbačova i general je bio primljen s aplauzom. Posebne poruke od Jazova nije bilo, a Kadijević je očekivao.

General Adžić je o posjeti načelniku Generalštaba Francuske rekao samo toliko da ga je ovaj pažljivo saslušao i da će prenijeti dalje, te da će vojnog izaslanika u Beogradu smijeniti, jer bitno drugačije izvještava o stanju u Jugoslaviji.

Za Veliku Britaniju je rečeno da je gđa Tačer pokazala interes da se stanje u Jugoslaviji iznese u Kraljevskom institutu. U informaciji naše Ambasade u Londonu navedeno je također i da je Tačerova za obaranje komunizma, ali budući da se plaši ujedinjene Njemačke, daje podršku cjelovitosti Jugoslavije.

Nastavlja se

Nastavak na Danas...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.