„Stočar” može da se preporodi

Izvor: Politika, 20.Avg.2014, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Stočar” može da se preporodi

Radič Nešković (75) sačinio program za obnovu farme junadi u Mrčajevcima, koju je on i stvorio pre četiri decenije, a u vreme SFRJ bila je najveći izvoznik žive stoke u toj državi

Mrčajevci – Pre četvrt stoleća „Stočar” je zajedno s kooperantima iz čačanskog kraja odgajio 10.000 goveda u turnusu i prodao kupcima iz Italije, Grčke i arapskog sveta, za 15.000 miliona dolara. Matična >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << farma u Mrčajevcima sa 2.500 tovljenika i još 70 uzgajališta po selima sa 50 do 150 grla, bili su te, 1989. godine, najveći izvoznici žive stoke iz SFRJ, mesari su zarađivali 3.000, a stočari kod kuće 1.000 maraka. Može li bar nešto od toga da vaskrsne?

– Dobio sam snagu da obnovim čitav taj sistem koji je danas u stečaju i sačinio razvojni program. Proteklih meseci potrudio sam se da pronađem dobrog kupca i ubrzo su se javila dvojica zainteresovanih. Sve što je potrebno već postoji i za dve godine podigli bismo posao na kapacitet od 6.000 grla, a „Stočar” je u međuvremenu opremio i savremenu klanicu u Čačku za preradu 80 junadi i 150 svinja dnevno, s dozvolom za isporuke u treće zemlje – kaže za „Politiku” Radič Nešković (75), ekonomista iz Čačka i tvorac starog „Stočara”.

Pre tačno četiri decenije on je osnovao kolektiv pod nazivom „Stočarska zadruga Stočar – Čačak”, s njim i farmu u Mrčajevcima koja je dovršena 1979. godine i Štedno-kreditnu zadrugu za udruženike i kooperante, s prosečnim stanjem od 1,5 miliona maraka za zajednički obrt. Usput je zapovedio da se u farmi posadi i zaliva hiljadu strukova ruže, ali danas tu bujaju apta, kopriva i pelen. Baš na vratima jednog tovilišta primio se, izrastao i ojačao dud, koji ne da proći.

– Sistem je bio zamišljen tako da 70 malih farmi kod „Stočara” u trouglu između Prijevora, Katrge i Lunjevice dobiju po traktor, frezer, tanjiraču, cisternu za osoku, silažni kombajn i sitnu mehanizaciju. Svaka je imala i silo – trenč i skladište za koncentrat. Istovremeno, tov i otkup teladi za naš račun radile su i udružene veterinarske stanice iz Kruševca, Trstenika, Aleksandrovca, Brusa, Varvarina i Ćićevca, kojima smo dali opremu za osemenjavanje, semena i lekove, i obezbeđivali novac za isplatu stočarima – navodi Nešković.

On podseća da je čačanski „Stočar” sa proizvodnjom od 2,6 miliona kilograma mesa u jednom turnusu bio najveći proizvođač u SFRJ, ispred kombinata u Hrvatskoj, iz Petrinje i Vrbovca. Tih leta, „Stočar” je na svojim farmama čuvao i vojne rezerve od čak 5.000 junadi.

– Bilo je uobičajeno da se, na zahtev kupca iz Libije, recimo, za samo sedam dana spremi 1.000 tovljenika i utovari na brod u Pločama. U takvim isporukama često se kao naš ortak pojavljivao „Mesopromet” iz Splita, tako što bi obezbedio novac za 500 grla, a zaradu smo delili.

„Stočar” je na osnivanju (1974) imao 43 radnika, a krajem osamdesetih 210 zaposlenih s prosečnom zaradom od 800 maraka, a kod svakog od 70 kooperanata posao su imala po tri člana domaćinstva. Mesari koji su u penziju otišli sa desetogodišnjim prosekom, danas primaju po 60.000 dinara.

– Propast je došla sa sankcijama 1992. godine. Sistem bi i dalje živeo da granice nisu zatvorene. Cela naša privreda pala je zbog toga, s nesagledivim posledicama – ceni sagovornik.

Samo „Stočareva” farma u Mrčajevcima obuhvata sedam štala za tov junadi, magacin, upravnu i ostale zgrade, nadstrešnice i bazene, s ukupnom površinom od 12.900 kvadrata ili koliko dva fudbalska igrališta. Sve to raspoređeno je na krugu od 6,23 hektara, ali je punu deceniju, do avgusta 2005. godine, tovilište bilo prazno. Farmu je tada kupio, napunio i obnovio Panto Vučurović iz Bijele kod Herceg Novog („Pantomarket”), ali je ponovo opustela 2010. godine, pod udarom nove ekonomske krize.

– Vučurović je 2008. godine „Stočarev” sistem podigao do visine 40 odsto kapaciteta, i to je još jedan dokaz da čitavo preduzeće može da se preporodi. Potreban je samo početni kapital i uveren sam da ni to nije problem, jer se brzo vraća pošto turnus za uzgoj jedne generacije junadi traje svega deset meseci – kazao nam je Radič Nešković.

G. Otašević

objavljeno: 20.08.2014.
Pogledaj vesti o: Farma

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.