Izvor: Capital.ba, 27.Jun.2016, 15:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Preskroman izvoz koči treći prelaz
BANJA LUKA, Izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla koji zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor nije dostigao potreban nivo za aktiviranje trećeg BIP graničnog prelaza ni tri godine poslije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Nade o rastu izvoza dodatno su podgrijale dugo očekivane dozvole za izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i krompira koje je BiH dobila u drugoj polovini prošle godine. Izvoz tih proizvoda, međutim, nije zaživio očekivanim tempom pa su količine koje su >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << od tada završile na tržištu EU veoma niske. BiH je izvoz krompira na evropsko tržište odobren krajem jula prošle godine, a podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je u periodu od 1. avgusta 2015. do kraja aprila ove godine u zemlje EU, odnosno Hrvatsku i Sloveniju izvezeno 268,9 tona krompira u vrijednosti od 110.135 KM. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda odobren je u septembru, a od oktobra 2015. do kraja aprila 2016. godine u EU je izvezeno 1.089 tona u vrijednosti od 2,1 milion KM. “ Za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla za koje je neophodno veterinarsko i fitosanitarno uvjerenje su još dovoljni granični prelazi Gradiška i Bijača” kažu u UIO. Granični prelaz Izačić u blizini Bihaća dobio je 2013. godine status rezervnog i u slučaju velikog rasta obima prometa robe i gužvi na prelazima Gradiška i Bijača bio bi prekategorizovan u status BIP prelaza, ali za tim, kako ističu u UIO, nije bilo potreba. Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić smatra da BiH nije dostigla željeni nivo izvoza zbog niske produktivnosti i konkurentnosti domaćih proizvoda na evropskom tržištu. “ Naša proizvodnja je veoma skupa, a pojedini proizvodi čak i ne ispunjavaju rigorozne sanitarne kontrole za zahtjevno evropsko tržište. Nivo podsticaja koji naši proizvođači primaju je znatno niži od evropskih, a jedan od problema je i nedovoljno ukrupnjavanje zemljišnih posjeda kako bi mogli proizvesti veće količine bez kojih nema ozbiljnijeg izlaska na evropsko tržište” kaže Vidić i dodaje da bi najavljeno prihvatanje sistema principa tradicionalne trgovine sa Hrvatskom bilo pogubno za naš agrar i spoljnotrgovinski bilans. Kategorizacija graničnih prelaza između BiH i Hrvatske definisana je posebnim sporazumom koji je u Briselu potpisan krajem juna 2013. godine, a uspostavljena je i mješovita komisija za praćenje sprovođenja odredbi sporazuma i eventualnu pretkategorizaciju prelaza. Glas Srpske
.jpg)
