Izvor: Večernje novosti, 30.Maj.2015, 22:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemačka - obećana zemlja sa preprekama

Otkako je Evropska unija počela da se širi na istok, broj istočnoevropskih radnika koji su, nakon rada u Nemačkoj ostali bez plata, svakim danom sve je veći. Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju dodatno se povećao broj radnika koji u Nemačku dolaze "trbuhom za kruhom", a iskustvo mnogih među njima je da je ova obećana zemlja puna prepreka kad treba da ostvare svoja prava, objavio je Dojče vele. Nemački javni servis kao primer navodi firmu "Kacor" u Ofenbahu, čiji >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << su vlasnici prevarili više od 300 radnika iz Rumunije, Poljske i Hrvatske, koji još od marta cekaju na isplatu plata. Vlasnik firme "Kacor" , kod koje su potpisali ugovor, nestao je bez traga - zajedno s novcem koji je, između ostalog i za plate radnika, isplatila firma "Dresler bau", glavna firma na gradilištu na kojem su radili. Na telefon firme u Ofenbahu ne odgovara niko. Da stvar bude još gora, radnici zaposleni kod "Kacora" ostali su i bez krova nad glavom jer firma nije platila ni smeštaj svojim radnicima. Firma "Dresler bau", koja se na gradilištu pojavila u ulozi glavnog izvođača, odbija da isplati kompletan dug radnicima jer tvrdi da je taj novac vec jednom uplatila firmi "Kacor". Radnicima je naknadno isplatila po 300 evra i doslovno ih isterala sa gradilišta. Zakon je, međutim, u ovom slučaju na strani radnika jer je u Nemačkoj za isplatu plata u slučaju pravnog spora odgovoran glavni izvođač radova na gradilištu. Prevareni radnici su, u međuvremenu, pred Upravnim sudom u Frankfurtu na Majni uložili tužbu s dobrim izgledima za isplatu neto satnica, uz pravnu pomoć savetovališta Nemačkog saveza sindikata (DGB). Problem za mnoge radnike je taj što presudu retko kada dočekaju u Nemačkoj, već se prvom prilikom, često bez sredstava i krova nad glavom, vrate kučama. Kad se govori o slučajevima radnika koji su, nakon rada u Nemačkoj ostali bez plata, uglavnom se radi o firmama sa istoka EU koje kao preduzimači deluju u Nemačkoj i na gradilištima zapošljavaju radnike iz svojih zemalja. U slučaju da se te firme ogreše o nemačke socijalne zakone, pravosuđu u Nemačkoj vrlo je teško da pravno goni vlasnike firmi koji se nalaze u inostranstvu. Slučaj "Kacor" po mnogo čemu je poseban, kaže Vladimir Bogoeski iz DGB-lanca savetovališta "Poštena mobilnost". "U ovom slučaju radi se o nemačkoj firmi koja je zapošljavala po nemačkim pravilima i zato će biti zanimljivo pratiti kako ce se pravno taj slucaj razvijati", kaže Bogoeski. Već gotovo pola godine, ograničeni pristup nemačkom tržištu rada važi samo za nekvalifikovane radnike iz Hrvatske, ali su i oni izuzeti od tog pravila ako se radi o sezonskom radnom odnosu. Odluka o produženju ili ukidanju ograničenja, na koju mnogi u Hrvatskoj cekaju s nestrpljenjem, zapravo u praksi više nema nikakvu težinu jer je nemačko tržište rada u suštini već sada gotovo u potpunosti otvoreno za radnu snagu iz Hrvatske. Toga su svesni i u DGB, koji u međuvremenu u mnogim savetovalištima pruža i usluge savetovanja i na hrvatskom jeziku. Problem mnogih novopečenih "gastarbajtera" pre svega je nepoznavanje jezika, što ih ponekad cini "lakim plenom" beskrupuloznih poslodavaca. Mnogi potpisuju dokumenta, a da se pre toga ne informišu o čemu se radi. "Imali smo slučajeve da su ljudi na gradilištima potpisivali dokumenta na kojima piše da su placeni shodno nemačkom zakonu o minimalcu. Ali to je istovremeno bio i dokument koji je potvrđivao da je novac isplaćen, a mnogi su ga potpisali pre nego što su novac i videli. Nakon toga mi imamo vrlo slabe karte u ruci ako želimo da se izborimo za prava tog radnika", objašnjava Bogoeski. Mnogi koji u Nemačku dolaze na rad upoznati su s činjenicom da je u toj zemlji odnedavno na snazi zakon o minimalnoj satnici koja iznosi 8,50 evra. Ali taj minimalac ne važi za sve. "U nekim branšama, poput građevine, minimalci su viši: za kvalifikovanog radnika 14,20 evra, a za pomoćnog 11,50 evra po satu“, kaže Bogoeski. Radnici DGB-ove mreže savetovališta "Poštena mobilnost" svakim danom imaju sve više posla. "Tendencija je u svakom slučaju uzlazna, tako da mislim da će broj onih koji kod nas potraže pomoć, dodatno da poraste“, kaže Bogoeski. Po broju građana koji zatraže pravnu pomoć DGB-a, na prvom mestu su ubedljivo građani Poljske, iza kojih slede Rumuni, Bugari i Mađari. Radnici pomoć u najvećem broju slučajeva traže zbog neisplaćivanja plata. Hrvatski građani su na petom mestu, ali to bi uskoro, nakon što šire mase u Hrvatskoj shvate da je nemačko tržište rada gotovo u potpunosti otvoreno, moglo da se promeni. Jer Nemačka, a to pokazuju i najnovije statistike za maj, i dalje je u fazi ekonomskog uzleta i sa stopom nezaposlenosti koja je u daljem padu. To znači da će Nemačkoj i dalje biti potrebna radna snaga, konstatuje Dojče vele.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na Večernje novosti...

Capital.ba: Njemačka – obećana zemlja sa preprekama