NOVI SAD -
Gostujući u emisiji "Jedan na jedan" Radio televizije Vojvodine, predsednik političkog saveta Demokratske stranke (DS) Dragoljub Mićunović, izjavio je da, kako je rekao, iako ima konkretne rezultate, njegova stranka nema nameru "dobrovoljno da se povuče sa vlasti" jer pred njom stoje poslovi koje mora dovesti do kraja.
Na podsećanje da je on jednom izjavio kako >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << će DS biti stranka na vlasti dok Srbija ne postane članica EU, a da to članstvo u ovom trenutku izgleda vrlo daleko, što bi značilo još dugu vladavinu, on je odgovorio da je zadatak još u toku.
A na primedbu da je od promena prošlo deset godina, Mićunović je odgovorio da ne treba idealizovati društvo.
"Mi imamo društvo koje ima 700 hiljada nelegalno podignutih objekata, donosi silne zakone o legalizaciji… što govori o tome da u društvu ne postoji autoritet i poštovanje zakona", kaže Mićunović.
Na pitanje zar ne treba DS da bude primer u tome, Dragoljub Mićunović je odgovorio da se slaže da DS treba da bude primer, i da se trudi, ali da je društvo takvo i da DS, izlazi iz društva.
"Ne dolazi sa neba kao neki anđeli, nego su to članovi društva. Isti su kao i mnogi drugi", naveo je predsednik političkog saveta DS.
A odgovarajući na pitanje da li je posle 22 godine postojanja stranke zadovoljan onim što je nastalo od nje, Mićunović je odgovorio da je zadovoljan činjenicom što je to najuspešnija stranka.
"Stranka koja ima i predsednika države, ima većinu u parlamentu, ima svog predsednika vlade, dakle, zadovoljan sam onim što je u političkom smislu uspela. Nisam zadovoljan jer sam mislio da će te evropske integracije ići mnogo brže, da ćemo se reformisati, mnogo brže, da će mnogi otpori biti mnogo manji. I, naravno, uvek sam želeo, jer svi tako rade kada prave neki projekat, mnogo više nego što se ostvari. Sigurno da bih u tom pogledu želeo Demokratska stranka izgleda još bolje", rekao je rekao je za RTV predsednik političkog saveta Demokratske stranke Dragoljub Mićunović.
Upitan da da svoj sud o dometima današnjeg sastanka trilaterale na Jahorini u kojem su učestvovali čelnici Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Mićunović je odgovorio da je veoma važno da se predstavnici tih zemalja sastaju jer to već govori o dobrim namerama i dobrim odnosima.
"Polako postaje svima savršeno jasno da mi kao region moramo da se okrenemo sebi ako hoćemo sebi da pomognemo a ne da jedni druge tužakamo i da pokušavamo da nam neko drugi reši problem", objasnio je Mićunović..
Na temu kandidature Vuka Jeremića za predsednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Mićunović je rekao je region kao takav na redu da da predsednika.
"Nekada je bio Lazar Mojsov, kada je bila Jugoslavija, jer je došao red na Jugoslaviju, odnosno na region, i onda su izabrali njega. Sa ovog regiona, gde ima desetak zemalja, treba da izađe kandidat. Pojavio se litvanski, a dobro je da bude kandidat iz ovog regiona, a u ovom našem najužem regionu, Srbija je najveća", objašnjava Mićunović.
On je dodao je logika bila da se za to predloži ministar, da ne zna kakvi su izgledi, ali da ne bi bilo loše da Srbija ima predsedavajućeg.
O izjavama Hašima Tačija i predsednika Srbije Borisa Tadića da su spremni da da razgovaraju Mićunović je rekao da ne veruje njihovu stvarnu spremnost da do susreta dođe zbog toga što sve danas postaje statusno pitanje: da li će da razgovaraju kao dve države ili kao dva političara koji rešavaju neki praktičan problem.
On je dodao da je zbog toga predlagao međunarodnu konferenciju koja bi omogućila da se tehnička pitanja rešavaju a statusno a se reši pod okriljem Ujedinjenih nacija, OEBS-a i u direktnim razgovorima.
O srpskom referendumu zakazanom na severu Kosova i Metohije Mićunović je izrazio mišljenje da se pre radi o političkom nego o praktičnom potezu.
"Da se pokaže da i oni imaju pravo na nekakvu svoju samostalnost, bez obzira u kom kontekstu je to urađeno i, naravno, (da se vidi) kakav je stav Srbije o tome", tumači Mićunović.
Na pitanje zašto je taj referendum problem za Srbiju, Mićunović objašnjava da je to, u trenutku kada se vode razgovori to se pojavljuje kao neki problem koji može da se tumači kao najava otcepljenja severa od ostalog dela Kosova, izazvalo još jednu krizu koju ni trebalo Evropa da rešava.
"Oni ne žele, naravno, da ulaze u tu krizu, time se stvar produžava" naveo je Mićunović.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija