EU traži rešenje migrantske krize

Izvor: VOA, 20.Apr.2015, 21:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

EU traži rešenje migrantske krize

Evropska unija usvojila je plan od deset tačaka za ublažavanje migrantske krize, uz ocenu da je situacija na Mediteranu dramatična

Dramatična situacija na Mediteranu navela je evropske ministre spoljnih poslova da danas u Luksemburgu održe poseban sastanak posvećen ovoj temi. Djelovati se mora odmah, poručuju, uz priznanje da nema brzih rješenja, a predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, saziva vanredni samit u četvrtak u Briselu, tražeći da Unija na najvišem >> Pročitaj celu vest na sajtu VOA << nivou nadje trajno rješenje.

Situaciju je zaista teško drugačije opisati nego -  dramatična. Čak i dok se sastaju ministri u Luksemburgu, na Mediteranu se dešavaju nove drame i dovode se u pitanje stotine novih ljudskih života. Evropa mora djelovati, djelovati odmah, uvjerenje je i prvog čovjeka Evropskog savjeta Donalda Tuska.

"Situacija na Mediteranu je dramatična - to se tako ne može nastaviti! Ne možemo prihvatiti da stotine ljudi umiru nastojeći da se morem domognu Evrope. Zbog toga sam odlučio da sazovem vanredni samit u četvrtak. Cilj samita je da na najvišem nivou vidimo šta mi, evropske članice i institucije, možemo zajednički da učinimo. ne očekujem brza rješenja problema imigracije, zato što takva rješenje na postoje - da postoje, odavno bi smo ih iskoristili. Ali očekujuem da će Evropske komisija i Evropski servis za vanjske poslove staviti na sto prijedloge hitnih mjera. Bavićemo se pitanjima: Kako da zaustavimo krijumčarenje ljudima, kako da osnažimo zajedničke napore na spašavanju ljudskih života, kako pomoći državama članicama koje su pod najvećim pritiskom imigranata, kako poboljšati saradnju sa zemljama iz kojih imigranti dolaze. Situacija na Mediteranu nije briga samo naših južnih susjeda, briga je Evrope, sviju nas. To je način kako treba djelovati, djelovati zajedno, djelovati odmah".

Medjutim, javna je tajna da ne žele svi unutar Evrope jednako dijeliti teret pritiska imigranata. Ipak, usvojen je danas plan od deset tačaka, koje se svode na dvije ključne teme: povećanje finansijskih resursa Fronteksa, koji upravlja službom za patroliranje i spasavanje Triton, kao i pokretanje civilne i vojne operacije za uništavanje čamaca krijumčara ljudima, za čiji mandat je potrebno odobrenje Evropskog savjeta.

Prema tvrdnjama evropske agencije za granice, Fronteks, izmedju pola miliona i milion ljudi trenutno čeka na priliku da se ukrca na neki od brodova i krene put Evrope, plaćajući za to, sem prosječne cijene od dvije hilade dolara krijumčarima, često i svojim životima.

Do sada, od početka ove godine, je put Evrope krenulo gotovo 37 hiljada imigranata - njih 1600 nikada nije stiglo do evropskih obala. Na tu humanitarnu katastrofu Evropa mora hitno odgovoriti...pitanje je samo: kako?

NASTAVLJENA POTRAGA

Dok italijanski spasioci nastavljaju operacije potrage i spasavanja žrtava prevrnutog broda u vodama Mediterana u blizini Libije, na kome je bilo nekoliko stotina migranata, istovremeno  je u toku akcija spasavanja sirijskih izbeglica sa jednog drugog broada kod Sicilije.

Na brodu koji je krenuo na opasan put od Turske prema Evropi nalazilo se 98 puntnika među kojima je bilo  trinaestoro deca. Potrparolka UNHCR-a Karlota Sami je rekla da migranti pribegavaju raznim rutama kako bi se domogli zacrtane destinacije.

“Ovo je još jedna operacija spasavanja, koja nam takođe pruža sliku o kompleksnosti operacija kada su u ovoj fazi, koliko su složene i različite rute, jer na ovom brodu su na primer bile samo izbeglice iz Sirije. Brod je dolazio iz Turske.”

U međuvremenu, strahuje se da je više od 700 osoba nastradalo u nedelju, kada se prevrnuo brod pun migranata u vodama Libije. Tačan broj žrtava verovatno se nikada neće saznati.

Kako je saopšteno, 28 osoba je spaseno, a pronađena su tela 24 utopljenika, oko 200 kilometara od italijanskog ostrva Lampeduza. Spasioci pretpostavljaju da je većina nestalih bila zatočena na potonulom brodu dugačkom 20 metara.

Sa žrtvama najnovije nesreće, broj nastradalih u Mediteranu 2015. prešao je 1500, za razliku od prošle godine kada je zabeleženo 90 žrtava. Italijanske vlasti tvrde da njihovi evropski partneri ne pomažu dovoljno u sprečavanju krize sa migrantima.

Najveću ulogu u njihovom spasavanju i smeštanju imala je Italija, koja je prošle godine obustavila svoj program potrage i spasavanja Mare Nostrum. Patrole manjeg obima, u Mediteranu, preuzela je Evrospka Unija.
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.