Džuda: Proširenje EU na Zapadni Balkan na stend baju

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Jun.2016, 09:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Džuda: Proširenje EU na Zapadni Balkan na "stend baju"

Britanski analitičar Tim Džuda rekao je u petak da je imigracija bila ključna stvar da narod u Velikoj Britaniji glasa za izlazak iz EU i dodaje da ne očekuje da će se nešto dinamično dešavati po pitanju proširenja EU na Balkanu u bliskoj budućnosti.

"Puno je različitih nacionalnosti u Velikoj Britaniji, posebno u siromašnim oblastima, među radničkom klasom. Došlo je milion Poljaka, Rumuni, Bugari. To se desilo vrlo brzo i mnogi ljudi su bili protiv >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << toga. Mislim da je to bila ključna stvar koja je napravila razliku", kaže za B92 Džuda.

Na pitanje koje su posledice referenduma, on je ocenio da će u jednom periodu biti produžene nestabilnosti.

"Generalno gledano, posebno ako se čitavo ovo pitanje produži, imaćemo jedan period ekonomke i političke nesigurnosti", rekao je Džuda, dodajući "da nije siguran da će se Velika Britanija izvući".

Podsećajući da je Škotska već objavila da će će biti održan drugi referendum o nezavisnosti, on je ocenio da će biti problema i u Severnoj Irskoj, gde će, kako je rekao, morati da se sagradi nova granica.

"Na dugi rok Engleska, odnosno ono što ostane od Velike Britanije, će se izvući na ovaj ili onaj način ali imaćemo period nestabilnosti", rekao je Džuda.

Na pitanje da li je Bregzit otvaranje "pandorine kutije", on je istakao da je to velika opasnost i veliko pitanje, jer je jasno da su nacionalističke snage u Evropi osokoljene.

Govoreći o Zapadnom Balkanu i proširenju, Džuda je naveo da je pitanje proširenja EU već bilo usporeno.

"To znači da će najverovatnije skoro stati u nekoj bliskoj budućnosti. Formalno, otvaraće se poglavlja, ali ne očekujem da će se nešto dinamično dešavati po pitanju proširenja EU na Balkanu u bliskoj budućnosti. Mislim da će u narednih nekoliko godina EU ili ono što ostane od nje, potpuno biti zaokupljena Velikom Britanijom i pokušajem da ostane na okupu", rekao je Džuda.

Kako je migricija bilo ključno pitanje u Velikoj Britaniji, Džuda smatra da će se ona aktuelizovati i u dugim delovima Evrope.

"Čak i ako govorimo o teoretskoj mogućnosti da nekih desetak hiljada ljudi sa Zapadnog Balkana dođu ovde, to će staviti pitanje proširenja na stend baj", ističe Džuda.

"Bregzit će znatno smanjiti privlačnost pristupanja EU"

Izlaskom Velike Britanije iz EU, zemlje Zapadnog Balkana "ne samo da gube ključnog zagovarača" proširenja EU, već će politika i institucije EU godinama biti fokusirane na Bregzit, što će smanjiti interes za proširenje bloka, ocenjuje profesor za istoriju i politiku jugoistocne Evrope na fakultetu u Gracu Florijan Biber.

Kako dodaje u tekstu "Sve dalja Unija: Bregzit i Balkan", koji je objavljen na sajtu organizacije Fridom haus, Bregzit će znatno smanjiti privlačnost pristupanja EU, a time i podstrek za demokratske reforme u regionu.

Biber navodi da će odluka Britanije da napusti EU imati dalekosežne posledice ne samo za Britaniju i EU, već i za zemlje Zapadnog Balkana, i ističe da je teško davati prognoze zbog neizvesnosti Bregzita.

Neizvesnost će, kako naglašava, igrati važnu ulogu u daljem oblikovanju politike.

Glavno pitanje nije, naime, da li će Bregzit ugroziti proces pristupanja balkanskih zemalja EU, i još važnije, razvoj demokratije na Zapadnom Balkanu, već koliko će naškoditi i koliko će to dugo trajati, smatra Biber.

Proces pridruživanja EU je godinama bio glavni podstrek za sprovođenje političkih i ekonomskih reformi na Zapadnom Balkanu, ističe autor članka.

Ukoliko se čak i proširenje EU nastavi, kako navodi, taj "tehnički proces" izgubio je većinu svoje političke podrške u EU, a balkanske vlade su se često nevoljno obavezivale na reforme neophodne za prijem u EU.

Bregzit može biti ono što bi zapečatilo sudbinu procesa proširenja EU

Izlazak Britanije iz EU, kako ocenjuje, može biti ono što bi zapečatilo sudbinu procesa proširenja EU.

Zemlje Zapadnog Balkana ne samo da time gube, kako tvrdi, ključnog zagovarača proširenja, već će, dodaje Biber, određivanje odnosa između Britanije i EU biti "herkulovski poduhvat", ne samo za Ujedinjeno Kraljevstvo, već i za EU koja će, bez obzira na ishod, usredsrediti ka tome svu svoju pažnju.

Prema njegovoj oceni, proces proširenja i reformi na Zapadnom Balkanu će postati ne samo sporedna, već marginalna i nebitna stvar iz perspektive EU.

"Ukoliko je EU u egzistencijalnoj krizi, koja je poenta daljeg proširenja?", navodi autor teksta i ističe da će Bregzit uticati na udaljavanje od politike integracije u EU i sprovođenje reformi.

Dok je uticaj Rusije i Turske na Zapadnom Balkanu često precenjen, one predstavljaju atraktivne modele vlasti za broj regionalnih lidera, koji će možda pokušati da više usklade svoje politike sa tim i drugim neevropskim akterima, ocenjuje dalje Biber.

Prvi scenario: Britanija se raspada, EU se smanjuje i integriše na različitim nivoima

U članku se navode tri moguća scenarija kako bi Bregzit mogao da utiče na Zapadni Balkan, u zavisnosti od pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU, razvoju situacije u samoj zemlji i odnosu Škotske, ali i drugih sastavnih regiona Britanije, prema EU.

Prema prvom scenariju, Britanija bi se raspala, pri čemu bi je Škotska napustila, a moguće i Severna Irska.

Referendum u Škotskoj bi mogao da podstakne slične referendume u Kataloniji i drugim regionima, a EU bi u tom slučaju mogla da bude smanjena i pretvori se u višeslojnu strukturu integracija na različitim nivoima, pri čemu bi jezgro EU bilo u severnoj Evropi, smatra Biber.

Za Zapadni Balkan, transformativna dinamika EU bi nestala, a moglo bi da prevlada potpuno odbacivanje EU i reformi povezanih sa tim procesom dok bi događaji u Evropi mogli ohrabriti sepratističke pokrete u regionu.

Drugi scenario: EU nastavlja proces proširenja, jača nemačka hegemonija

Drugi scenario, kako navodi, predviđa da Škotska napusti Britaniju, ali bude u mogućnosti da ostane u EU i utiče na razvoj negativne reakcije na izlazak Britanije iz Unije.

To bi moglo, dodaje on, da olakša postizanje sporazuma, koji od Engleske, Velsa i Severne Irske čini članice Evropskog ekonomskog prostora uz zadržavanje otvorene granice sa Škotskom i Irskom.

Posle perioda teškoće, EU bi nastavila proces proširenja, ali dezintegracija u Britaniji i odlasci Engleske, Velsa i Severne Irske bi kao rezultat imali jačanje nemačke hegemonije u EU, ističe Biber.

Pristupanje Zapadnog Balkana se pojavljuje kao ostvarljiva opcija posle godina kriza, a Evropski ekonomski prostor ispunjava ulogu neposrednog koraka uoči sticanja punog članstva, kaže dalje autor članka.

Treći scenario: Ujedinjeno Kraljevstvo opstaje, Balkan ostaje niži prioritet

Prema trećem scenariju, ukoliko bi Ujedinjeno Kraljevstvo uspelo da ostane ujedinjeno, ono bi moglo ostati važan međunarodni akter, ali bi njegov značaj bio umanjen, a za Zapadni Balkan takav scenario bi bio najbliži stanju statusa kvo, ocenjuje Biber.

"Nestankom privlačnosti EU kao transformativne snage i njene sposobnosti da deluje ovako smanjena, drugi će ispuniti prazninu. Kratkoročno i srednjoročno, to će izgleda osnažiti poluautoritarne lidere, koji će ugađati onom ko nudi najviše, bilo da je to Turska, Rusija, Kina ili druge sile ili investitori", kaže on.

Društveni pokreti, mediji i nezavisne institucije će imati manje spoljnih saveznika na koje mogu da se oslone, dodaje Biber.

Kako bi se suprotstavile tom negativnom trendu, ključne članice EU, posebno Nemačka, ali i SAD, možda će morati da formiraju koalicije kako bi nastavili da podržavaju demokratske promene na Zapadnom Balkanu, kaže autor teksta.

"Oni koji podržavaju demokratiju moraće da prestanu da se oslanjaju na pristupanje EU kao odgovor. Bez rizika od oružanog sukoba, zemlje Zapadnog Balkana će verovatno ostati niži prioritet", ističe profesor na fakultetu u Gracu.

79

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.