Izvor: SEEbiz.eu, 25.Jun.2016, 13:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Važna uloga tiskanih medija i komunikacija u kampanji za Brexit
KOMENTAR - Što je to što je Donaldu Trumpu donijelo ovoliku popularnost i lansiralo ga u sami vrh američke politike? Komunikacijske vještine.
One su vrlo jednostavne, čak za neke intelektualce i prizemne, ali baš zbog svoje jednostavnosti, sadržaj je razumljiv širokim američkim masama, pa i onima na nižem obrazovnom nivou. Trump vjeruje u to što govori. Čak i ako ne vjeruje, Trump očigledno ima dobrog >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << komunikacijskog savjetnika, trenera javnih nastupa, pisce govora, koji pažljivo osmišljavaju njegove rečenice, paragrafe, neverbalnu komunikaciju i retoriku u toku javnih nastupa, i koji zajedno s njim vježbaju komunikacijski content & delivery. No osim toga, čini se da Trump vjeruje u ono što govori, a popularan je zato što kaže ono što mnogi Amerikanci, zbog imperativa “političke korektnosti” ne smiju da kažu. Kakve veze sad ima Donald Trump sa izlaskom UK iz EU (BREXIT)? Nastavite čitati i saznajte odgovor u narednim redovima.
Kada je Brexit u pitanju, i pristaše britanskih Konzervativaca koji se javno izjašnjavaju protiv izlaza Britanije iz EU, ne rade to srčano i sa uvjerenjem, nego se u njihovim javnim nastupima osjeti(la) doza oklijevanja. Čak i David Cameron je u mladosti koketirao s euroskepticizomom i koji je svoj euroskepticizam u više navrata javno izrazio, čak i onda kada se zbog ekonomskih razloga i europskog tržišta koje broji 500 miliona, zalagao za ostanak Britanije u EU. Teško je nekoga ubijediti da “kupi” ideju, stav, ideologiju, ako ni sami ne vjerujete u nju. Kompletan komunikacijski diskurs većine zagovarača za “Ostanak u EU” je svo vrijeme počinjao ili završavao sa “Iako, da, ali…” čime su, bez obzira što su nominalno zagovarali ostanak, komunikacijski izražavali svoje oklijevanje prema tom istom ostanku. Ne zaboravimo da je svaki referendum stvar emocija, pozicija “ili-ili”, i upravo je zato teško prodati nešto što je “u sredini”, nešto neodređeno, nesigurno jer sredine u referendumima nema. Ima samo da i ne, otići ili ostati, ili-ili. Dakle, ostaje nam vjerovati svom instinktu i lideru koji više vjeruje u svoju ideju, stav, ideologiju ili u ovom slučaju, onome tko je uvjeren u svoju političku poziciju. Sam euroskepticizam Davida Cemerona je mnoge Britance doveo u sumnju i to su jučer referendumom pokazali.
Izgleda da je Zapad prerano sahranio tiskane medije tj. dnevne novine i časopise. The Sun i Daily Mail možda jesu zbog razvoja elektronskih medija i portala izgubili mnoge čitatelje, ali su ipak uspjeli zadržati više od milijun čitatelja. Njih na primjer i dalje čitaju pripadnici radničke i niže srednje klase, koji u njima po navici listaju oglase za javne poslove i koji i dalje veoma vjeruju svojim političkim liderima. Važno je podsjetiti da je upravo ova skupina ljudi kumovala odlasku UK iz EU. Obje ove tiskane novine su evidentno i neupitno svojim sadržajem bile protiv ostanka u EU i njihove su poruke došle do klase ljudi koja je najbrojnije glasala za odlazak.
Na primjer, na zaprepaštenje i osudu mnogih, The Sun je čak dva puta na naslovnoj strani objavio sliku kraljice, smjelo je predstavljajući kao zagovornicu Brexita.
Vodeći konzervativni prestižni list Daily Telegraph je također nedvosmisleno zagovarao izlaz iz EU. The Times, koji je na kraju ipak zagovarao “ostanak”, je u prethodnim mjesecima držao euroskeptičan ton, što se odrazilo na opšte raspoloženje javnosti prema pitanju ostanka ili odlaska iz EU. Čak je i žuta tisak kao što je Mirror, laburistički medij, izbjegavao da odredi svoj stav po pitanju Brexita i izrazio ga je tek nedavno, kada je Brexit već bio izvjestan. Jedino je laburistički The Guardian, čija je prodaja svakako pala na manje od 300.000 primjeraka, jasno zagovarao ostanak u EU.
Zaključak se nameće sam. Bar kada je Brexit u pitanju, izgleda da su stari, klasični mediji kao što je tisak, imali više utjecaja na javnost nego što su ovaj put imali novi, digitalni, elektronski mediji, kao što su internet portali i društvene mreže u koje se danas zaklinjemo.
http://profkomunikacije.com/blog/kako-su-komunikacije-doprinjele-brexitu/
.jpg)
