Razdvajanje životnog od neživotnog osiguranja Srbiji u ovom trenutku može da donese više štete od koristi, smatra prvi čovek osiguravajućeg društva „Grave” Kristof Cetl
Dobro je što je Srbija, produžila, za sada do kraja 2011. godine, rok za primenu propisa o razgraničenju životnog od neživotnih vrsta osiguranja, jer bi insistiranje na doslednom sprovođenju zakona,... >> Pročitaj celu vest na originalnom sajtu << ... koji nalaže podelu starih osiguravajućih društava na te dve vrste osiguranja imalo veoma negativan uticaj na poslovanje te „industrije”, kaže za naš list predsednik Upravnog odbora osiguravajućeg društva „Grave” u Beogradu Kristof Cetl, zalažući se za rešenja koja nisu u „sukobu” s direktivama Evropske unije.
Tržište osiguranja u Srbiji je, prema oceni Cetla, još relativno nerazvijeno u poređenju s drugim zemljama. O tome svedoči činjenica da je učešće ostvarene premije osiguranja u bruto domaćem proizvodu svega 1,9 odsto. To znači, istovremeno, da je srpsko tržište dobar potencijal, ali podela takozvanih kompozitnih društava na ona koja se bave samo životnim od ostalih vrsta neživotnih osiguranja, uvećala ionako visoke troškova poslovanja. Po proceni Cetla čak i do 30 odsto.
A šta to znači za našeg običnog potrošača, kupca polise osiguranja? Suština razdvajanja poslova životnog od neživotnih osiguranja je da volatilnost neživotnih osiguranja ne utiče na stabilnost životnog osiguranja, kako kada je u pitanju verovatnoća nastanka štete, tako i kada su u pitanju troškovi i ulaganja, ističe Cetl. Običan potrošač neće imati prednost od toga da su društva razdvojena, a da imaju istog vlasnika.
Usvajanje zakonskog rešenja, po kome se rok za obavezno razgraničenje životnih i neživotnih osiguranja produžuje do kraja 2011. godine, omogućiće bar da se organizuje javna rasprava nakon koje bi se mogla doneti rešenja koja će uskladiti naše zakone sa propisima EU i doprineti razvoju delatnosti osiguranja koja predstavlja motor svake nacionalne ekonomije.
Prvi čovek „Grave” osiguranja u Srbiji visoko uvažava činjenicu da je Srbija donošenjem Zakona o osiguranju 2004. u najvećoj meri uskladila svoje zakonodavstvo s pravom EU. Zakon je propisao određene rokove postojećim društvima za osiguranje za usaglašavanje statusa i poslovanja, pa i, između ostalog, i razgraničenje životnih i neživotnih osiguranja. Rokovi su već treći put produženi.
Cetl razume, takođe, i zahtev Narodne banke Srbije, koja se, kao nadzorni organ nad obavljanjem delatnosti osiguranja, zalaže za poštovanje zakonskog rešenja, odnosno za definitivne promene statusa i poslovanja postojećih kompozitnih društava za osiguranje kojima će se izvršiti razgraničenje životnih i neživotnih osiguranja. Namera NBS je da onemogući korišćenje finansijskih izvora životnog osiguranja za „vađenje” neživotnih vrsta osiguranja iz ekonomskih problema ili da se na teret životnog ne vodi agresivna cenovna politika u neživotnom osiguranju.
Postojeća društva za osiguranje, preko svog udruženja, svedoči Cetl, predložila su izmene Zakona o osiguranju koje bi omogućile starim društvima, koja su na dan stupanja na snagu postojećeg propisa bila kompozitna, da to i ostanu po ispunjenju određenih uslova.
Šta to znači?
Direktive EU, baš kao i propis Srbije, nalažu razdvajanje životnog od neživotnih osiguranja, ali dopuštaju nacionalnim zakonodavstvima da u određenim segmentima imaju nešto drugačija rešenja. Baš onako kako je to urađeno u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumuniji i Italiji. Zaključak komparativne analize, odnosno pravnog mišljenja je da propisi EU polaze od principa razdvajanja životnog i neživotnog osiguranja, ali ostavljaju otvorenu mogućnost da već postojeća kompozitna društva nastave sa istovremenim obavljanjem obe grupe poslova osiguranja uz ispunjenje određenih uslova.
Kojih?
Da računovodstvo i knjige pojedinačnih grupa osiguranja moraju da budu vođene odvojeno (razdvojeni bilansi). Da se posebno iskazuju kapital i minimalni garantni fondovi za životna i za neživotna osiguranja, odvojeno obračunavaju tehničke rezerve i posebno iskazuje investicioni portfolio. Prenos sredstava iz jedne grupe poslova na drugu samo uz prethodnu saglasnost nadzornog organa i da se radi odvojeno izveštavanje.
-----------------------------------------------------------
Interes svih
Za Cetla je, u ovom času, najvažnije da se zbog krutog držanja slova propisa ne napravi veća šteta od onoga što bi propisima valjalo preduprediti. Srbija je, ne samo po njegovom mišljenju, tržište u usponu, kada su mu efikasnost i niži troškovi mnogo potrebniji nego dosledno insistiranje na rešenjima EU. U tome ga, kaže, uveravaju i interesi najvećih osiguravajućih, kompozitnih osiguravajućih društava („Dunav”, DDOR „Novi Sad”, „Grave”, „Triglav”, „Delta – Đenerali” i „Vinerštediše”), koje u Srbiji drže više od 70 odsto tržišta. Valjda je i to dovoljan razlog da zakonodavac povede računa o njihovim, ali i interesima građana Srbije – da imaju dobro, ali i jeftinije osiguranje.
Slobodan Kostić
[objavljeno: 22/03/2010]