Sad Kanađani traže zlato

Izvor: Večernje novosti, 04.Maj.2016, 09:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sad Kanađani traže zlato

"Reservoar minerals" uplatio 135 miliona dolara "Friportu" za istraživanje kod Bora KANADSKA kompanija "Rezervoar minerals" (RMC) uplatila je juče 135 miliona dolara američkoj rudarskoj korporaciji "Friport Mekmoran" i, na taj način, postala većinski vlasnik istražnih prava u rejonu "Čukaru peki" kod Bora. Ovo ležište bakra i zlata smatra se potencijalno najbogatijim u svetu. Tako je RMC, zajedno s kanadskom kompanijom "Nevsun", isplatio udeo američke korporacije u >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << gornjoj zoni projekta "Čukaru peki", a postao je i vlasnik 60 procenata akcija u donjoj zoni tog ležišta. U "Čukaru pekiju", u čije će dalje istraživanje biti investirano dodatnih 20 miliona dolara, ustanovljeni su početni resursi od 65 miliona tona rude iz koje je moguće dobiti gotovo 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata. Prema izveštaju koji će uskoro biti predat Vladi Srbije, posle čega se očekuje da se zatraži dozvola za eksploataciju, napominje se da bi pripreme za otvaranje rudnika trebalo da počnu 2019, a da samo ležište treba da postane operativno 2022. godine. Procenjuje se, takođe, da bi se ruda iz ležišta "Čukaru peki" vadila sve do 2037. Međutim, nesumnjivo je da će vek tog rudnika biti duži, jer se geološka istraživanja na ovom prostoru - nastavljaju. U preliminarnoj ekonomskoj studiji navodi se i da se troškovi otvaranja rudnika na potezu "Čukaru peki", koji je od Bora udaljen sedam kilometara, trebalo da iznose do 500 miliona dolara! Takođe, nedvosmisleno se navodi da je to ležište, u ovom trenutku, najbogatiji svetski resurs bakra i zlata. U ekonomskoj studiji se navodi da bi blizina pogona za preradu rude u Rudarsko-topioničarskom basenu "Bor" i nova, najsavremenija topionica izgrađena u krugu tog preduzeća dodatno uticali na niže cene vađenja I prerade rude iz ležišta "Čukaru peki". U BUDžET U ekonomskoj studiji se navodi da bi od eksploatacije rudnika država Srbija ubirala pet odsto neto prihoda takse za korišćenje mineralnih sirovina. Takođe, u budžet bi išlo i dodatnih 15 odsto na ime poreza.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.