Izvor: SEEbiz.eu, 05.Maj.2015, 13:24 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Potres u Nepalu koštat će gospodarstvo i do 20 posto BDP-a
ANALIZA - Direktne posljedice potresa u Nepalu procjenjuju se na pet milijardi dolara, ali ukupni troškovi ekonomske krize koju je izazvala ta prirodna nepogode vjerojatno će biti puno veći.
Procjenjuje se da bi indirektni troškovi mogli doseći 20 posto BDP-a Nepala, a zemlja ulazi u fazu nazadovanja i zaostajanja, smatra Christopher Dembik, ekonomski analitičar iz Saxo Banke. Infrastrukturna mreža gotovo je potpuno uništena, kao najvažniji faktor ekonomske stabilnosti >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << te stoga nema sumnje da će ove godine Nepal biti u recesiji. Gospodarstvo je već sada nakon potresa gotovo u jednako lošem stanju kao primjerice Zimbabve.
- Prioritet u ovom trenutku je kako zadržati priljev novca u stranim valutama. Suprotno onom što se obično misli, turizam čini manji dio BDP-a Nepala i u 2013. bio je 8,2 posto, ali je drugi najvažniji izvor strane valute, osim novca koji stanovnici u emigraciji šalju natrag u zemlju. U sljedećim mjesecima međunarodna financijska pomoć bit će od ključnog značaja kako bi vlada i privatni sektor mogli platiti stranim kreditorima i stabilizirati platnu bilancu – naglašava C. Dembik.
No, najveći izazov za Nepal neće biti prikupljanje financijske podrške već njezino pametno korištenje. Kao i u mnogim slabije razvijenim zemljama, korupcija je u Nepalu proširena u svim dijelovima društva, pa se unatoč uvedenim međunarodnim mehanizmima kontrole, može očekivati da će 10 do 20 posto od ukupnog pristiglog novca nestati u različitim prevarama i utajama. To je gotovo neizbježno, poručuju iz Saxo Banke.
- Obnova gospodarstva nakon takvog tragičnog događaja nije jednostavan zadatak. S obzirom na iskustva u drugim državama, dobri rezultati bi se mogli očekivati ako država, primjerice, prilagodi monetarnu politiku s obzirom na rastuće veze s Kinom. Tečaj nepalske rupije je fiksno vezan uz tečaj indijske rupije i zbog toga je nepalska ekonomija imala značajne gubitke proteklih mjeseci, nakon devaluacije indijske valute. U tom kontekstu, imalo bi više smisla da se nepalska valuta veže uz košaricu valuta koja uključuje kineski juan – kaže C. Dembik.
Dembik navodi i mogućnost takozvanog 'Rooseveltovog' infrastrukturnog plana koji bi financirala međunarodna zajednica, pa i nadgledala provedbu, a mogao bi značajno unaprijediti trenutno iznimno loše stanje. Iskorištavanje vodenih resursa za energiju još je jedna od okosnica na kojoj mogu razvijati gospodarstvo – Kina je već tu ključni igrač, a u Nepalu bi to značilo ulaganje u obrazovanje lokalnih stručnjaka i poboljšanje poslovne klime.
Potrebno je barem jedno desetljeće za oporavak od takve krize, a vjerojatno i još više vremena za dobro obrazovani srednji sloj, ali za budućnost Nepala
.jpg)
