Pljušte tužbe zbog kredita u švajcarcima

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Okt.2016, 19:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pljušte tužbe zbog kredita u švajcarcima

Broj klijenata sa kreditom u švajcarskim francima koji pokreću tužbu protiv banke za raskid ugovora, povećava se iz dana u dan. U "Efektivi" kažu da im se od prve pravosnažne presude u Novom Sadu, dnevno javi oko 30 ljudi, da veruju u dobar ishod, ali upozoravaju na to da ishod presude niko ne može unapred garantovati.

Dejan Delov, kredit u švajcarskih francima otplaćuje već 9 godina, ali u evrima gotovo da banci ništa nije vratio. O tome šta da radi, kaže, razmišlja >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << već godinama, a modele koje je ponudila država nije bio spreman da prihvati. Danas veruje u to da bi se rata, koje su se utrostručile od početka otplate, mogao rešiti pokretanjem grupne tužbe protiv banke.

„Ima nas dosta, pa ćemo u okviru istih banaka. Ljudi su sad mnogi reagovali, pogotovo posle ovog slučaja. E sad i tu ima nekih polemika, dal je to zaista, šta je. Nisam pravnik, nisam ekonomista, ne znam, ali mislim da je to to.“, kaže Delov i dodaje da veruje u dobar ishod buduće presude, mada to niko ne može sad da mu garantuje. Upitan da li je upoznat sa svim troškovima koje će imati, ističe da 20 hiljada dinara koliko su troškovi kolektivne tužbe, nije neki novac u odnosu na uštede koje mu može doneti pozitivan ishod sudskog spora, a to je višestruko manji dug.

Da su mnogi vođeni istim motivima, potvrđuje i Mirjana Uzelac iz udruženja Efektiva. „Nama se javlja u udruženje svaki dan oko 30-tak ljudi sa prijavom da bi tužilo svoju banku za raskid ugovora. Sudu je već predato nekih 20 grupa od po 10 članova koje već kreću u svoje ročište“, kaže za RTV Uzelčeva.

Da je pokretanje sudskog postupka ispravno rešenje, smatra i profesorka ekonomije Ljiljana Lučić jer je, kaže, svaki odobreni kredit ugovorni odnos banke i klijenta, zato rešenje ne treba da nudi Narodna banka. Međutim, ističe i da država ima obavezu da spreči dužničko ropstvo u kojem je, kako ističe, danas 20 hiljada klijenata, odnosno oko 100 hiljada njenih građana.

„Ono što bi mogla država da uradi i ja mislim da je to put za trajno rešenje je da se zabrani valutna klauzula. Sutra može da iskrsne problem sa evrom, sa dolarom, tako da je to jedan začarani krug. Trenutno su to švajcarci, međutim nepredvidiva su kretanja, tako da je trajno rešenje upravo to.“, ističe profesorka Lučić. Ona objašnjava i da je ugovoranje valutne klauzule neodrživo, jer ni Narodna banka, ni Srbija kao država, odnosno bilo koji njen organ ne mogu da utiču na kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu, te da je rešenje da Skupština Srbija donese Izmene Zakona o obligacionim odnosima i deviznom polovanju i zabrani mogućnost odobravanja dinarskih kredita sa valutnom klauzulom, kao što je to podseća važilo pre 90-tih.

Sa druge strane profesor Mladen Perić sa Visoke škole modernog biznisa smatra da je Narodna banka trebala da ima aktivnu ulogu u zaštiti klijenata, a ne da ponuđenim rešenjima ostane na strani bankara.

„Kao što mi kada krenemo da kupujemo meso ili mleko ne idemo naoružani doktoratom iz tehnologije obrade i proizvodnje hrane tako isto ne bi po kredit trebalo da idemo naoružani doktoratom iz ekonomije i finansija. Znači NBS bi trebalo da štiti nas od finansijskih prevara.“, kaže Perić. Ističe i da je upravo činjenica da zaduženih u francima nema mnogo bila glavni razlog što država nije ponudila bolja rešenja poput onih u Hrvatskoj, Mađarskoj ili Rumuniji.

„Ovde to nije toliki politički problem, jednostavno nema toliko odobrenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima kao recimo u Hrvatskoj. Poslednji sad slučaj u Rumuniji. Tamo je uprskos upozorenjima centralne banke i ortodoksnih ekonomista da će to izazvati neke nepovoljne makroekonomske posledice nije se dogodilo ništa specijalno. Jeste da će trošak banaka biti negde oko 600 miliona dolara, ali to nije imalo negativne prosledice na kretanje deviznog kursa leja.“, objašnjava profesor Perić.

Inače, prema podacima Efektive, četiri modela koja je za kredite u švajcarskim francima predložila država, do sada je prihvatilo svega 8 odsto dužnika, pa bi broj onih koji bi rešenje potražili sudskim putem mogao da se meri hiljadama.

Podsetimo,  pravosnažnom presudom u Novom Sadu, koja je ujedno i među privima u regionu, dosuđen je raskid ugovora uz dinarsku restituciju. Odnosno, ono što je banka u dinarima isplatila klijentu i ono što je u ratama on platio banci uvećano je za zatezne kamate i sravnjeno, a ostatak duga do isplate stana  konkretnom klijentu je umesto 13 miliona,  svega 3 miliona dinara.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.