Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je u petak da bi smanjivanje zarada u centralnoj banci posebnim zakonom bilo protivustavno rešenje, ali da će primeniti takav zakon ako on bude usvojen
Nacrt zakona o smanjenju plata državnim činovnicima predvideo je smanjivanje plata poslanicima, predsedniku države, članovima Vlade, kao licima koji su direktno povezana na državni budžet, >> Pročitaj celu vest na sajtu e-Novine << ali zakon predviđa i smanjivanje plata zaposlenih u NBS i privrednim komorama, čije plate ne zavise od budžeta već se finansiraju iz sopstvenih prihoda.
U slučaju NBS to su kamate, prodaja hartija od vrednosti... a u slučaju privrednih komora članarine koje ipak nisu dobrovoljne i čije je ukidanje na obaveznoj bazi davno najavljeno.
Kako je ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio, plate bi trebalo da smanje svi navedeni, što je poprilično razljutilo Radovana Jelašića njegovog, do zamrzavanja statusa zbog nameštenja na mesto guvernera NBS, stranačkog kolegu koji trenutno mesečno prima više od 400.000 dinara, a po novom zakonu trebalo bi da se „snađe” sa 180.000.
Takvim zakonom bi se, kako ukazuje NBS, „narušila samostalnost i nezavisnost NBS, koja se ne finansira iz budžetskih prihoda i u koju nikada nije ušao nijedan dinar od naplaćenih poreza”.
„Iz tih razloga guverner je rekao da neće smanjivati zarade u NBS, ali će one biti smanjene ukoliko se na predlog Vlade takav protivustavni zakon donese”, navodi se u saopštenju NBS.
Centralna banka navodi da je lex spetialis zakon obavezujući za sve i da će ga se NBS pridržavati u obliku u kojem on bude izglasan u parlamentu, ali će istovremeno zatražiti da Ustavni sud oceni ustavnost takvog zakona. Dodaje se NBS smatra da bi bio opasan presedan da se lex spetialis zakonima nalaže centralnoj banci šta treba da radi. „Danas su to zarade, sutra može biti bilo koja druga aktivnost NBS”, upozorila je NBS.