Izvor: Nezavisne Novine, 29.Jul.2015, 23:39   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nezavisne i Capital.ba objavljuju: Od naoružanja do vjetrenjača (10)

BANJALUKA - Vazduhoplovni zavod "Kosmos" je prije rata zapošljavao 1.600 radnika i bavio se namjenskom industrijom za potrebe ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane.

Danas je u "Kosmosu" zaposleno 229 radnika, a nekadašnji banjalučki privredni gigant uglavnom se bavi uslužnom djelatnošću u energetskom sektoru - remontuje vjetrenjače i pravi dijelove za lako naoružanje.

U "Kosmosu" su se proizvodili radarski raketni i računarski sistemi, vršio se generalni >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << remont radara, raketnih sistema i mjerne opreme. "Kosmos" je gradio pokretne aerodrome i pokretne piste, a radili su i praktičnu obuku stranih kadrova u Banjaluci i u inostranstvu. U Libiji su gradili elektrokabinete za praktičnu obuku kadeta.

Propast "Kosmosa" počela je početkom rata u BiH i traje do danas. Nakon afere "Orao", koja nikada nije dokazana i u kojoj je tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun optužio tadašnjeg predsjednika RS Dragana Čavića da je RS izvozila vojnu opremu Iraku, propast "Kosmosa", koji je proizvodio, između ostaloga, dijelove oružja, bila je neminovna.

Vršilac dužnosti direktora "Kosmosa" Dušan Vještica kaže da je danas situacija u ovom preduzeću teška i da najveće opterećenje za ovu fabriku predstavljaju dugovanja - devet miliona KM za poreske obaveze i 3,5 do četiri miliona KM za zaposlene.

"Tržište je poslije rata izgubljeno. Desetak godina nije ulagano u tehnologiju, nestali su značajni poslovi u Libiji, a i preostalo tržište je redukovano. 'Kosmos' i dalje ima značajnu imovinu - nekretnine, zemlju, pa i tehnologiju, ali najvrednije od svega je ime, koje je još u svijetu brend. Nemamo mnogo zaposlenih, potrebni su nam novi poslovi, koncept i organizacija. Trenutno radimo na rekonstrukcijama vjetrogeneratora, na remontu motora, generatora i dijelova za željeznicu i pravimo neke dijelove pješadijskog naoružanja", kaže Vještica.

Projekat u Sudanu je, dodaje on, zaustavljen, ali će možda kasnije da se "otvori". Poreske obaveze mora da riješi Vlada RS, a menadžment će pokušati da uradi sve da smanji dugovanja prema radnicima.

"Fokus je na tome da se završe postojeći i dogovore novi poslovi. Nedavno samo potpisali osam ugovora za remont vjetrenjača i takvi poslovi nam mogu obezbijediti dnevnu likvidnost. Pregovaramo s radnicima i pokušavamo da dođemo do dugoročnijih sporazuma. Dva su sindikata, mnogo je nezadovoljnih, ali se nadam da će nam dati šest mjeseci grejs perioda, da nas neće pritiskati i da ćemo uspjeti isplatiti sva dugovanja u naredne dvije ili tri godine", ističe Vještica.

Mihajlo Zrnić u "Kosmosu" radi 30 godina i danas je predsjednik jednog od dva sindikata ove fabrike. Zrnić smatra da su sva tadašnja velika banjalučka privredna preduzeća bili giganti: "Čajavec", "Jelšingrad", "Kosmos".

"Najviše smo radili za afričko tržište - Irak, Iran, Sudan, Saudijsku Arabiju i sasvim je normalno da smo sva ta tržišta izgubili kada je počeo rat. Te veze su pukle, a prvi poslijeratni direktori 'Kosmosa' se nisu trudili da ih obnove. I tada i danas vjerujem samo u rad. U 'Kosmosu' danas radi 229 radnika. Nekada smo radili 12-14 sati dnevno, jer jedino smo tako mogli stići završiti sve dogovorene poslove", priča Zrnić.

Svaki radnik je, dodaje on, imao 100 ili više prekovremenih sati u toku mjeseca. To se tada zvalo 'crveni sat' i bio je plaćen više za 35 odsto u odnosu na redovni. Ako su ti prekovremeni sati padali za vikend ili praznik, onda su se povećavali i do 50 odsto.

"Bilo je posla, ali je bilo i para. Toliko je, zapravo, bilo para da su radnici 'Kosmosa' 15 godina nakon početka rata živjeli od zarađenih plata, regresa, prebačaja, viškova. Danas ne dobijamo plate, jer nemamo tržište na koje ćemo prodati robu. Potreban nam je direktor s harizmom. Ako ne dođe do krčmljenja 'Kosmosa', pogotovo zemljišta na kojem se 'Kosmos' nalazi, vjerujem da ćemo moći da radimo toliko da isplaćivanje plata i doprinosa neće biti nikakav problem", istakao je Zrnić.

Bivši direktor "Kosmosa" Dragan Ilić postao je dio ovog velikog privrednog preduzeća 1992. godine. Na poziciju v.d. direktora je došao sa pozicije šefa projekta u inostranstvu.

"Učestvovao sam u procesu remonta složenih elektronskih sistema. Nakon nekoliko godina sam postao rukovodilac Odjeljena za razvoj i nove tehnologije. Organizovao sam i vodio projekte na terenu. Kao posljedica mog prethodnog rada, došao sam na funkciju v.d. direktora. U tom trenutku su najveći problemi bili u poslovanju s inostranstvom. Predstavnici sindikata, u to vrijeme jedinog, tražili su smjenu rukovodstva. Niko od inženjera iz našeg preduzeća nije želio da se prihvati te odgovornosti. Najveća zamjerka bivšem direktoru je bila što nije tražio rješenja za probleme koji su se nagomilali. Bivše rukovodstvo je čekalo da nam klijenti dođu. Nisu ih tražili. Naš marketing je bio pasivan. Radnici su tražili promjenu. Projekat u inostranstvu je bio ugrožen. Radnici nisu dobijali novac. Nisam vidio da neko pokušava riješiti problem vezan za projekat u inostranstvu. Na kraju sam prihvatio dužnost", kaže Ilić.

On dodaje da su način i organizacija poslovanja u "Kosmosu" isti kao osamdesetih godina prošlog vijeka i da zbog toga ova fabrika ne može opstati na tržištu. Bilo je, kaže, veoma teško sprovesti bilo kakvu promjenu s nekim ko nije spreman, ko neće da uči i prihvata nešto što je neminovno.

"Moj prvi korak je bio da obezbijedim da radnici koji idu na teren u inostranstvo dobiju barem dio svojih primanja - dnevnice. Do tada smo dobijali samo akontacije koje su pokrivale dio troškova. To je značilo da se dug prema radnicima stalno povećava. Kada sam došao, dug na ime dnevnica je bio oko 450.000 KM. Uspio sam smanjiti dug i isplatiti sve obaveze prema radnicima na ime dnevnica. Da bi 'Kosmos' funkcionisao i izvršavao sve svoje obaveze, treba mu preko 400.000 KM svaki mjesec. Ukoliko dodate obrtna sredstva neophodna za minimalno poslovanje, iznos je najmanje 450.000 KM", istakao je Ilić.

Najveća vrijednost "Kosmosa" je, bez sumnje, zemljište na kojem je ova fabrika izgrađena. Nekada savremeni pogoni i radionice izgrađeni su na prostoru od 80.000 kvadratnih metara. S obzirom na to da je proizvodnja "Kosmosa" nakon rata gotovo nestala, najveći dio zemljišta na kojem se "Kosmos" nalazi je spreman za prodaju ili iznajmljivanje.

Ilić kaže da su s partnerom "Matra", kroz proizvodnju okvira za AK-47, uspjeli da dođu do određenog iznosa na domaćem tržištu. Uz sve probleme koje su imali u vezi s tim projektom, došli su, dodaje, do polovine mjesečnih potreba za neto platu.

"Poslovanje u inostranstvu nosi različite probleme. Budući da smo prvi put nastupali samostalno, naišli smo na probleme za koje nismo bili spremni. Do ovog projekta sve poslove u inostranstvu smo radili preko firmi iz Srbije. Ovaj projekat nam je omogućio da opstanemo. Čim sam stupio na dužnost, jasno sam rekao svima da novac neće pristizati onako kako mi to želimo. Iz iskustva u poslovanju sa zemljama iz Afrike, znali smo da se ne može očekivati da sve ide na vrijeme. To je jednostavno tako. Jedini način da opstanemo su novi poslovi na domaćem tržištu, koji bi obezbijedili redovne plate, a priliv iz inostranstva bi nam omogućio vraćanje dugova", rekao je Ilić.

Poslovni portal "Capital.ba" i "Nezavisne novine" će serijom tekstova detaljno objasniti i podsjetiti kako su uništeni nekadašnji privredni giganti - banjalučka preduzeća koja su zapošljavala najveći broj radnika.

Čitajte u petak:

"Jadranka" i "Kožara": Prodata koža i nestale mašine

Nastavak na Nezavisne Novine...