Nemci: Zar da plaćamo za naše pare?

Izvor: B92, 26.Nov.2014, 20:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemci: Zar da plaćamo za naše pare?

ECB našla se na udaru kritika vlasti u Nemačkoj zbog politike negativnih kamatnih stopa koja primorava banke da klijentima naplaćuju to što kod njih drže novac.

U Nemačkoj, gde se štednja smatra posebnom vrlinom, saopštenje jedne od najvećih domaćih banaka, Komercbanke, da će početi da naplaćuje proviziju klijentima sa visokim iznosima na računima, izazvalo je bes kod velikog dela javnosti, javlja agencija Frans pres.

Ova mera, prema saopštenju Komercbanke, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << neće važiti za klijente sa manjim depozitima, već će se samo odnositi na velike korporativne klijente koji na svojim računima drže preko deset miliona evra.

Ipak, posmatrači u Nemačkoj strahuju da je samo pitanje vremena kada će ova mera pogoditi i klijente sa manjim depozitima, kao i mala porodična preduzeća.

Kako navodi Frans pres, glavna ideja koja se krije iza junske odluke ECB da uvede negativne kamatne stope bila je podsticanje kreditiranja u evrozoni, u čijoj je ekonomiji, uveliko zasnovanoj na bankarskom sektoru, hronično nizak nivo kredita obično označavan kao ključna prepreka za širi oporavak bloka.

Iz tog razloga, ECB je odlučila da smanji kamate na depozite banaka kod ECB na minus 0,10 odsto, s ciljem "kažnjavanja" banaka koje prekomernu likvidnost deponuju kod centralne banke radi sigurne dobiti putem kamate, umesto da ta sredstva usmere u plasmane. Cilj ovakve odluke bio je da se banke ohrabre na veće pozajmljivanje novca privatnom sektoru. ECB je u septembru ponovo snizila kamatu na depozite, ovaj put na minus 0,20 odsto.

"Kaznene kamatne stope su kruna neuspeha monetarne politike koja je štednju učinila izuzetno nepopularnom od početka izbijanja krize", izjavio je šef fedaracije ASU koja okuplja porodična preduzeća, Luc Gebel.

"Umesto generisanja dodatnih investicija, ECB-ova politika negativnih kamatnih stopa vrši dodatni pritisak na privredu", složio se predsednik nemačke industrijsko-trgovinske komore DIHK, Martin Vansleben.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.