Kategorije
Vaš glas
U fokusu
Regioni
Izvori


Kako izgleda to?

Arhiva

Korisnicki servisi

Naši sajtovi

Prijatelji sajta


Kriza i zbog kriznog poreza i PDV-a  

25.Jan.2010, 08:10, Izvor: B92, Beta      Kriza i zbog kriznog poreza i PDV-a

Beograd -- Predsednik Udruženja banaka Hrvatske Zoran Bohaček kaže da bi ukidanje "kriznog poreza" i smanjenje PDV-a ubrzalo oporavak hrvatske privrede.

"Krizni porezi i povećanje poreza na dodatu vrednost će produžiti izlazak Hrvatske iz recesije", izjavio je Bohaček i dodao da je zbog tih mera opala potrošnja u Hrvatskoj i da su poslodavci tražili da se te mere ukinu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << i da se ne čeka kraj godine, jer to može podstaći potrošnju.

On je rekao da je potražnja za kreditima u Hrvatskoj opala zbog objektivih okolnosti i psiholoških faktora, jer se u vreme krize više odlučuju za štednju nego za potrošnju.

"Podaci pokazuju da su krediti stanovništvu opali, a pozitvno je što stambeni krediti nisu pali, već su su zabežili blagi rast", rekao je Bohaček.

Prema njegovim rečima, dosta su smanjeni krediti za kupovinu automobila, a prodaja automobila u Hrvatskoj je opala 50 odsto. On je ocenio da se posle krize očekuje još veća potražnja za stambenim kreditima, ali da potrošački krediti neće biti popularni kao ranije.

Bohaček je naveo da su kamatne stope u Hrvatskoj od početka 2008. zbog krize povećane, ali su od 2002. kamatne stope padale i u najnižoj tački bile vrlo slične kamatama u zemljama evrozone.

"Kamatne stope ne bi trebale više rasti i u jednom trenutku će ponovo početi da padaju, a kada će to biti zavisi od poboljšanja celokupne ekonomske klime u zemlji", kazao je on.

Hrvati prezaduženi

"Krizni porez" usvojen je u okviru mera Vlade Hrvatske za borbu protiv krize, a znači da se primanja veća od 3.000 kuna (oko 410 evra) dodatno oporezuju se dva odsto, a primanja veća od 6.000 kuna (oko 820 evra) sa četiri odsto. Istovremeno, PDV je povećan sa 22 na 23 odsto.

Prema njegovim rečima, građani Hrvatske su relativno dosta zaduženi. "Godinama je udeo potrošačkih kredita u odnosu na BDP veći do svih zemalja u tranziciji i novih članica EU, ali je manji nego u starim članicama EU", rekao je Bohaček.

Bohaček je kazao da je urednost vraćanja kredita bila redovna, bolja nego u drugim zemljama koje su manje zadužene, ali da se oseti blago pogoršanje zbog krize.

"Još uvek su procenti lošijih naplata kredita umereni. Nedavne analize su pokazale da ima dosta prostora za pogoršanje tog procenta, a da se ne dovede u pitanje stabilnost banaka", rekao je Bohaček.

Nastavak na B92...   
| Pročitaj ovu vest iz drugih izvoraLosa vest 0 Dobra vest 0



Pogledaj prvu stranicu sajta Vesti.rs za najnovije vesti

Dodajte komentar

Anti-SPAM zaštita: koliki je zbir brojeva jedan i dva?
(uneti brojku slovima, na primer: PET)


Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva ovog sajta, već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite kako bi uklonili sporni sadržaj.
Vaši prijatelji prate vesti i preko Facebook-a.
Prikljuci se i ti !