Iznosi za garancije se smanjuju, direktne obaveze rastu

Izvor: Danas, 08.Feb.2016, 20:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Iznosi za garancije se smanjuju, direktne obaveze rastu

Beograd - - Srbija je 2015. godinu završila sa javnim dugom koji je dostigao 75,5 procenata bruto domaćeg proizvoda, odnosno 24,8 milijardi evra i to bez duga lokalne samouprave, pokazuju podaci Uprave za javni dug, zaključno sa 31. decembrom. Sa lokalom, naš dug se penje na 25,2 milijarde evra ili 76,8 odsto BDP-a. U strukturi javnog duga "istaknuto" mesto zauzimaju razna javna preduzeća, ali su na pomoć države koja se u tu svrhu zaduživala, mogla da računaju i privatne kompanije. Najviše >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << "pažnje" poklonjeno je Srbijagasu, firmi koja javnu kasu opterećuje sa skoro 800 miliona evra.

Najveći deo ovog duga odnosi se na razne garancije koje je država redovno davala ovoj firmi, ali čak 153,7 miliona evra čini dug Srbijagasa prema Naftnoj industriji Srbije, koji je budžet zemlje preuzeo na sebe. Radi se o energentima koje je NIS isporučivao Srbijagasu od 2011. do 2013, a koji mu nisu plaćeni pa je premijer Aleksandar Vučić posle sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim, pristao da taj dug podmiri država.

Osim NIS-u, vlast je pristala da podmiri dugove i mnogim drugim firmama. Recimo Er Srbiji, koja opterećuje javni dug Srbije sa 32,6 miliona evra. To je, međutim, tek mali deo pravog troška, pošto je država prethodno "programom izmirivanja obaveza Er Srbije prema pravnim i fizičkim licima", preuzela na sebe da plati, i platila više od 20 milijardi dinara, to jest oko 165 miliona evra, pa je stanje tog duga u sada nula.

Tu je i Železara Smederevo. Gubitaš koji je Srbiju pre uvođenja "profesionalnog menadžmenta" koštao oko 120 miliona evra, danas i dalje pravi gubitke, iako bi prema ugovoru i shodno obećanjima premijera, trebalo da je uveliko postala profitabilna. Država tvrdi da je od trenutka uvođenja novog menadžmenta u potpunosti prestala da subvencioniše rad ove čeličane, i direktno i posredno, ali ako novi direktor Petar Kamaraš nastavi da gomila gubitke, nema sumnje da će te subvencije ponovo morati da budu otkočene ili da železara bude ugašena. I bez toga, na kraju godine godine u kojoj zvanično nije izdvojen ni dinar za smederevsku fabriku, njeni dugovi su koštali srpske finansije 33,7 miliona evra.

S druge strane, za Fijat i dalje imamo da platimo otprilike onoliko koliko smo ranije izdvajali za Železaru na godišnjem nivou. U strukturi našeg javnog duga stavke "kompakt automobili 1 i 2" odnose čak 127 miliona evra. Na šta se tačno ovaj novac odnosi, ne može se zaključiti iz izveštaja Uprave za javni dug.

Zbog RTB Bora dugujemo još više novca - 132,5 miliona evra, dok nas nekad uspešna farmaceutska kuća Galenika, danas u stečaju, košta 57,5 miliona evra. Dva miliona evra od tog novca potrošeno je na nabavku skulptura koje sada stoje u magacinu propale fabrike.

Na kraju, tu su i Železnice Srbije, preduzeće koje javnom dugu Srbije doprinosi sa čak 386,8 miliona evra i koje je nedavno sprovelo restrukturiranje u okviru kojeg je podeljeno na četiri zasebne firme.

Uprkos rastu javnog duga i ovolikim obavezama koje je Srbija preuzela za svoja preduzeća, analiza Uprave za javni dug pokazuje da je od sredine 2015. država počela da naglo smanjuje svoje indirektne obaveze - najčešće garancije za kredite koje uzimaju javna preduzeća.

Tako su krajem juna indirektne obaveze u unutrašnjem javnom dugu, uglavnom za garancije, bile oko 700 miliona evra, da bi na kraju 2015. njihov iznos pao na nešto iznad 600 miliona. U spoljnom javnom dugu, trend je još izraženiji, jer smo sredinom 2015. imali indirektne obaveze od 1,88 milijardi evra, a završili je sa 1,79 milijardi. Problem je, međutim, to što je naš direktni dug mnogo veći od indirektnog, a on se ne smanjuje, već naprotiv, i dalje raste.

PreduzećeDoprinos javnom dugu (u evrima)

Srbijagas782.485.000

       Er Srbija32.659.000

RTB Bor132.562.000

Fijat127.292.000

Galenika57.500.000

Železara33.750.000

Železnice386.803.000

Izvor: Uprava za javni dug, presek 31. 12. 2015.

Zaduženja u drugim valutama preračunata u evre prema važećem kursu

Nastavak na Danas...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.