Izvor: Ekologija.rs, 02.Sep.2014, 08:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Paradajz crven preko noći
Mnogobrojni proizvođači u Srbiji koriste preparate za ubrzano sazrevanje povrća. Nikada nije odobrena upotreba etrela, koji može da bude i štetan po ljudsko zdravlje
U SRBIJI je sve više proizvođača kod kojih povrće, sazri „preko noći“. Posebno je to slučaj kod paradajza. Naoko sočan i zdrav, ali kada se preseče i zagrize, svima je više nego jasno da je jarkocrvenu boju dobio na brzinu. Mnogi nesavesni povrtari koriste nedozvoljeni etrel, kako bi povrće brže >> Pročitaj celu vest na sajtu Ekologija.rs << sazrelo, što može da ima i štetne posledice po zdravlje ljudi, posebno kada se upotrebljava bez kontrole.
Profesor ratarstva i povrtarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, dr Nebojša Momirović, upozorava da je mnogo neodgovornih proizvođača u Srbiji.
- Nekad su bili registrovani preparati za regulisanje rasta i dozrevanja višnje, radi jednokratnog branja i ujednačenog zrenja – objašnjava prof. dr Momorivoć. – Nikada, međutim, nije bila odobrena upotreba aktivne materije etrel, naročito za paradajz i dinju, gde se najviše i koristi. Dozvoljena je isključivo folijarna primena, i to u odrđenoj koncentraciji, koja apsolutno nema nikakve štetnosti po zdravlje čoveka.
Prema rečima profesora Momirovića, kod nas se, radi bržeg zrenja, prispeća na tržište i veće cene proizvoda, umesto folijarne primene radi sistem „kap po kap“.
- Ovim sistemom, u velikim količinama, za nedelju dana može da se izazove zrenje paradajza ili dinje – priča prof. dr Momirović. – Na taj način umanjuju kvalitet i dužinu čuvanja takvih proizvoda, ali mogu da izazovu, u pojedinim slučajevima, i probleme u ishrani ljudi. Reč je o neodgovornosti, jer za dozrevanje postoje jednostavniji, jeftiniji i prirodniji načini. Prirodni hormon zrenja je gas etilen, koji emituju crveni plodovi paradajza i dinje.
Kako objašnjava profesor Momirović, sistemom „kap po kap“, biljka navodnjavanjem kroz koren primi veliku količinu ove aktivne materije i to ima štetne posledice. Zvanično nije dozvoljen i nabavlja se na sivom tržištu.
Procesi ubrzanog sazrevanja povrća i voća poznati su više hiljada godina, priča prof. dr Staniša Stojiljković, šef katedre za ekološko inženjerstvo Tehnološkog fakulteta u Leskovcu.
- Što se tiče brzih metoda dozrevanja, najčešće su to jedinjenja koja ispušta etilen – objašnjava prof. dr Stojiljković. – U Americi su bile afere kada su umesto dozvoljenog etilena neki farmeri koristili toksični acetilen.
Više u Novostima