Izvor: Politika, 07.Maj.2015, 08:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Albanci sa juga Srbije počeli redovno da plaćaju struju

Građani za struju duguju 75 miliona evra, ali se zbog novog načina naplate od jula 2013. više ne može dogoditi da ljudi izgube kuću zbog neplaćanja računa

Za utrošenu, a ne plaćenu električnu energiju, domaćinstva u Srbiji duguju privrednom društvu „EPS Snabdevanje” više od devet milijardi dinara ili oko 75 miliona evra. Reč je o dugovima nastalim posle jula 2013. godine, kada je ovo preduzeće postalo javni snabdevač električnom energijom.

Zbog >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ovog duga, na adrese domaćinstava u Srbiji poslato je prošlog meseca više od 450.000 opomena pred isključenje. Polovina je platila zaostale račune, dok bi preostalih 220.000 domaćinstava moglo uskoro da ostane bez struje, jer su isključenja počela, a dugovi nisu još namireni.

Opomene i isključenja su stalni, a samo na području Elektrodistribucije „Jugoistok Niš” poslato je 54.000 upozorenja pred obustavu isporuke električne energije, zbog čega iz „EPS Snabdevanja” poručuju da utrošena struja mora da se plati. Siromašni imaju olakšice, ali to nikako ne znači da umanjen račun ne treba izmiriti.

Kako dugovi ne bi zastareli, bez obzira na njihov iznos, utuženja su stalna. Od 126.000 predmeta datih izvršiteljima prošle godine, do sada je naplaćena trećina. Sve se čini, reklo bi se, da se više ne bi ponovila sudbina onog čoveka u Pasi Poljani kod Niša koji je za dug od oko 850.000 dinara, jer skoro 15 godina nije plaćao strujuikamatu na osnovni dug, kuća prodata za oko 900.000 dinara

„EPS Snabdevanje”, kako potvrđuju, neće tolerisati gomilanje dugova građanima, kako je to bilo ranije, budući da ona zastarevaju posle godinu dana. Procedura je jasna. Kad dobiju opomenu, dužnici imaju 30 dana da plate dugove. Ukoliko to ne učine, slede isključenja.

Za sada je procenat naplate u proseku oko 94 odsto. Malo su oduvek bili bolji Vojvođani i Beograđani, ali polako se redovnosti „uče” i ostali krajevi zemlje.

Radovan Stanić iz „EPS Snabdevanja” podseća na to da svi dužnici na svojim računima imaju upozorenje da imaju dugove i da mogu ostati bez struje, tako da niko ne može da kaže da nije znao da ima neizmirene račune.

– Pošto dužnik dobije opomenu, sledi upozorenje pred obustavu. Ako i posle toga ne plati dug, ostaće bez struje. Svi oni koji i pored obustave električne energije ne izmire svoja dugovanja mogu biti tuženi i protiv njih će se pokrenuti postupak prinudne naplate, kaže Stanić.

Izvršitelji sve češće plene imovinu, a i računi se blokiraju radi naplate dugova za struju, te zato „EPS snabdevanje” apeluje na dužnike da u navedenom roku sami izmire obaveze. Samo tako će im troškovi, koji rastu i zbog kamate na dug, biti umanjeni, kaže on.

Ukoliko to nije moguće, uz saglasnost poverilaca moguće je napraviti sporazum o otplati duga na više rata, ali dužnici neretko posle nekoliko plaćenih rata ponovo prestanu da plaćaju i onda struja mora biti isključena.

Pored toga što povećavaju naplatu, sve elektrodistribucije otkrivaju krađu struje, jer se u Srbiji godišnje ukrade struja u vrednosti 80 miliona evra.

U EPS-u potvrđuju da se upozorenja pred isključenje upućuju potrošačima čiji je dug veći od 5.000 dinara. Kako se saznaje, ni Elektrodistribuciji Beograd nije ništa lakše da naplati dugove pre 2013. godine. Pojedina domaćinstva u Beogradu, tačnije na Banovom Brdu, u Starom Gradu, ali i na periferiji imaju dugove od 1,5 do dva miliona dinara.

Nije bolja situacija ni sa preduzećima u stečaju – IMT, DMB, pa i drugim fabrikama u rakovičkom basenu, gde su dugovi veći od 100 miliona dinara i za koje se sumnja da će ikada biti plaćeni.

Domaćinstva koja imaju dugove od oko dva miliona su utuživana, struja im je isključivana, odnosno EDB je primenio sve što je u njegovoj moći da naplati utrošenu struju, ali se većina njih posle toga priključivala „na divlje”.

U novonastaloj situaciji, kada su u naplatu struje uključeni i privatni izvršitelji, prilike se menjaju utoliko što se dužniku koji se ogluši o sva upozorenja da će ostati u mraku struja isključuje, a dugovi naplaćuju tako što se automatski blokira račun ili pleni imovina.

Bez obzira na iznos duga, dužnici će, osim samog duga i zakonom određene kamate, morati da plate i troškove izvršenja, koji su za dugovanja do 30.000 dinara fiksni i iznose 4.200 dinara.

Upitana šta sve naplate privatni izvršitelji kao svoje usluge, zbog čega osnovni dug od 500 dinara može da naraste na 10.000 dinara, pa i više, Svetlana Manić, zamenik predsednika Komore izvršitelja, za naš list kaže da se dužniku za struju ili Infostan prvo šalje opomena, a posle i opomena pred utuženje.

– Ukoliko se dug ni tada ne izmiri, šalje se predlog za utuženje, koji dug odmah povećava za 4.680 dinara, a ako je poveriocu tužbu pisao advokat, onda je još 6.000 dinara skuplje – kaže Manić.

Na pitanje može li EPS da naloži izvršitelju da se dužniku zbog duga za struju od 700.000 dinara odmah proda kuća, umesto da mu se godinama odbija deo od penzije koja nije veća od 20.000 dinara, Manić kaže da EPS ne može baš tako eksplicitno to da traži od izvršitelja.

– Izvršitelji uzimaju u obzir sve okolnosti u kojima se nalazi dužnik i traže najbezbolnije rešenje i za dužnika i za poverioca, a da se dug namiri što brže. Ako bi se nekome s penzijom od 20.000 dinara naplaćivao dug za struju od 700.000 dinara, to bi trajalo vrlo dugo i tom dužniku bi opet rasla kamata na dug za struju, što samo pogoršava osnovni problem – objašnjava naša sagovornica.

Manić dodaje da je i to što se dužnicima odbija deo penzije ili zarade za plaćanje dugova takođe otuđenje imovine. Izvršitelji moraju da naplate dug bez obzira na to da li je reč o sumi ne većoj od 100 ili 100.000 dinara, jer to EPS ili Infostan zahtevaju od njih.

--------------------------------------------------------------

Bez stana zbog neplaćenog grejanja

Slučaj oduzimanja kuće zbog duga za struju u Nišu tročlanoj prodici s porodičnom penzijom do 20.000 dinara, o čemu je „Politika” pisala, nije izolovan slučaj, što potvrđuje i primer 30 domaćinstava u Somboru koja se greju preko toplane, a koja pojedinačno duguju po više od pet hiljada evra. Njima takođe preti to da ostanu bez svojih stanova i kuća.

Jovan Gajin, direktor JKP „Energana”, kaže da je preduzeće primorano da prodaje stanove dužnika koji su pod hipotekom, kako bi namirili potraživanja koja premašuju milion i po evra.
Pogledaj vesti o: EPS

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.