SRPSKI ŠINDLER Došao je čak sa Islanda da LEČI SRBE za vreme rata, a ovo naše selo mu POSEBNO DUGUJE

Izvor: Blic, 24.Apr.2017, 07:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SRPSKI ŠINDLER Došao je čak sa Islanda da LEČI SRBE za vreme rata, a ovo naše selo mu POSEBNO DUGUJE

Život je doktora sa Islanda u vreme rata naneo u Srbiju. Njegova pomoć našem narodu dirnula je sve, a sada građani Rekovca žele da mu zahvale.

Predsednik Skupštine opštine Rekovac Goran Đorđević i direktor Doma zdravlja dr Dragan Prodanović pokrenuli su inicijativu da se ta zdravstvena ustanova nazove po levačkom lekaru, Islanđaninu Johanesu Askevoldu Johanesenu. Inače, i ulica u Rekovcu nosi upravo njegovo ime.

- Čekamo odgovor Konzulata Islanda i Ambasade >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Norveške. Smatramo da je ovo mali znak zahvalnosti za rad i doprinos koji je Johanesen dao našem kraju - rekao je dr Prodanović.

Rođen je na Islandu, od oca Norvežanina iz Bergena i majke Islanđanke. Johanes posle studija medicine u Kopenhagenu odlazi u London. Tamo nailazi na oglas u kome su se tražili lekari, koji bi sa Crvenim krstom otišli u Srbiju u kojoj je otpočeo rat 1914. godine. U Srbiji mu najbolji prijatelj sa studija umire od tifusa, ali on nastavlja da radi u srpskoj vojsci, i sa njom se povlači preko Albanije.

Po izbijanju Drugog svetskog rata, priključuje se partizanskim jedinicama i većinu vremena provodi kao lekar u tadašnjim glavnim bolnicama ovog pokreta. Uprkos herojskom držanju tokom rata, bio je poznat po svojoj skromnosti.

- U islandskim novinama iz 1965. se pojavio zanimljiv članak o detalju iz njegovog života u Rekovcu. U tekstu se govori o tome kako je u Rekovcu živelo dosta romske dece, a Nemci su i ovu populaciju, koju su tretirali kao niža bića ili životinje, prebacivali u koncentracione logore. Jednog dana su Nemci došli do Rekovca u nameri da ih pokupe i odvedu u logor. Jedan od njih je otrčao doktoru Johanesenu da ga moli za pomoć iako nije znao kako mu ovaj može pomoći. Doktor je razmišljao nekoliko trenutaka, ne zato što je oklevao u odluci, već na koji način bi on to mogao sprovesti. Tada je zgrabio svoju doktorsku torbu i veliko parče papira, pošavši prema kući ovih ljudi. Uzeo je veliko parče papira i na njemu velikim slovima napisao "Žutica, ne dodiruj!!!". Taj papir je zatim zakucao na ulazna vrata. Kada je dr Johanesen otišao, Nemci su stigli i opkolili kuću kako niko ne bi mogao da pobegne. Kada su primetili upozorenje na ulaznim vratima, okrenuli su se i što su brže mogli napustili Rekovac - podsetio je Đorđević.

On ostaje u Rekovcu gde upoznaje i svoju buduću suprugu Nadu. Dobijaju ćerku Ljubicu. Došao je u selo Ratković pored Rekovca i iako su mu ponuđena visoka politička mesta i lagodniji život, on je izabrao da živi skromno sa svojom porodicom, ne naplaćujući siromašnim porodicama zdravstvene usluge.

Johanes Johanesen je uživao posebnu popularnost među lokalnim stanovništvom jer pored ovakvih dela, siromašnima nije želeo da naplaćuje lečenje. Umro je u Rekovcu 28. februara 1958, a dugo je na grobu ovog levačkog Šindlera narod ostavljao cveće i govorio da "vraća dug svom doktoru".

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.