Bakterije u ljudskim crevima stare najmanje 15 miliona godina

Izvor: NoviMagazin.rs, 24.Jul.2016, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bakterije u ljudskim crevima stare najmanje 15 miliona godina

Naučnici su pronašli genetičke dokaze da neke bakterije iz ljudskih creva potiču od onih koje su živele u crevima naših predaka koje delimo s majmunima.

Neke bakterije u našim crevima stare su najmanje 15 miliona godina, daleko više od ljudske vrste, objavili su u četvrtak naučnici.

Otkriće sugeriše da evolucija ima mnogo veću ulogu u sastavu crevnog mikrobioma nego što se mislilo, objašnjavaju >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << naučnici u članku objavljenom u časopisu Science.

Te bakterije doprinose ranom razvoju naših creva, borbi našeg imunološkog sistema protiv patogena i mogle bi čak uticati na naše raspoloženje i ponašanje, smatraju.

"Ovim istraživanjem smo pokazali da neke bakterije iz ljudskih creva potiču ravno  od onih koje su živele u crevima naših predaka koje delimo s majmunima", rekao je Andrew Moeller, naučnik s kalifornijskog univerziteta Berkley, jedan od autora istraživanja.

"To dokazuje da postoji neprekinuta linija tih bakterija već milionima godina, od pojave afričkih majmuna."

Naučnici su pronašli genetičke dokaze da su te bakterije evoluirale u različite sojeve kada su zajednički preci čoveka i majmuna počeli evoluirati u različite vrste.

Prvo razdvajanje crevnih bakterija u nove sojeve dogodilo se pre oko 15,6 miliona godina kada se linija gorila razdvojila od hominida.

Drugo razdvajanje dogodilo se pre 5,3 milijuna godina kada se ljudska vrsta odvojila od šimpanzi i patuljastih šimpanzi (bonobo).

"Znamo već dugo da ljudi i naši najbliži rođaci, veliki majmuni, imaju te bakterije u svojim crevima", rekao je Moeller.

"Najvažnije pitanje na koje smo nastojali dati odgovor je odakle potiču te bakterije, iz naše okoline ili naše evolucije, i koliko su dugo njihove linije opstale."

Naučnici su analizirali uzorke fekalnog materijala šimpanzi, patuljastih šimpanzi i gorila koji žive u divljini u Africi i ljudi u SAD-u.

Fosili i genetički podaci uputili su na zaključak da su se te četiri vrste hominida razvile od zajedničkog pretka koji je živeo pree više od deset miliona godina.

Naučnici su analizirali sve različite verzije jednog bakterijskog gena koji je bio prisutan u svim uzrocima.

Tako su rekonstruisali evolucijska stabla tri grupe crevnih bakterija koje čine više od 20 posto ljudskog mikrobioma.

Dve grupe imaju sličnu evoluciju s hominidima, ističu stručnjaci.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.