CIA U PROBLEMU Jedna od najvećih misterija američke i svetske istorije pred razrešenjem

Izvor: Blic, 27.Maj.2015, 07:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

CIA U PROBLEMU Jedna od najvećih misterija američke i svetske istorije pred razrešenjem

Nedugo nakon atentata na predsednika SAD Džona Kenedija 1963. godine, jedaan novinar upitao je tadašnjeg predsednika Vrhovnog suda Erla Vorena da li će kompletan izveštaj o ubistvu biti objavljen u javnosti. Prvi čovek suda i Vorenove komisije tada mu je odgovorio: "Objavićemo ga za neko vreme. Ali to možda neće biti za vreme vašeg života."

Sva je prilika da će pola veka kasnije, za naše vreme, želja novinara konačno biti ispunjena.

Od 40 hiljada dokumenata >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << o ubistvu predsednika Kenedija, njih 3.600 još uvek se drži u strogoj tajnosti. Zbog toga je tim od sedam arhivista na najvišim ovlašćenjima poslat u Državni arhiv gde će na osnovu svih 40.000 dokumenata načiniti finalni izveštaj o atentatu na jednog od najpopularnijih predsednika u istoriji SAD, uključujući i do sada neobjavljene detalje.

Krajnji rok za objavljivanje izveštaja je oktobar 2017. godine.

Marta Marfi, predsedavajuća odseka za poseban pristup u Državnom arhivu, kaže da je "2017. godina još uvek daleko, te da se za dve godine može desiti neka promena, iako ona žarko želi da se ta dokumenta napokon objave."

- Učiniću sve što je u mojoj moći da tajna dokumenta o Kenedijevom ubistvu konačno ugledaju svetlost dana. To je moj jedini cilj, da narod konačno sazna istinu. Jedini ko u tome može da me spreči jeste predsednik SAD - izjavila je Marta Marfi.

Ukoliko se uredba o objavljivanju izveštaja ipak ispoštuje, to bi mogao da bude popriličan problem za ionako srozanu reputaciju Centralne obaveštajne agencije Sjedinjenih Država (CIA).

Naime, izveštaj o Kenedijevom radu i ubistvu sadrži neke od najmračnijih tajni i špijunskih aktivnosti pod patronatom CIA.

Pretpostavlja se da 3.600 neobjavljenih stranica pomenutog izveštaja sadrže detalje o atentatima koje je CIA vršila u inostranstvu, o paravanskim kompanijama pa sve do psihologa tajno zaposlenih u Agenciji koji su davali pogrešne informacije istražiteljima o stanju i aktivnostima Li Harvi Osvalda, optuženog za ubistvo Kenedija.

Upotpunjavanje slagalice o ubistvu 35. predsednika Sjedinjenih Američkih Država polako se približava svom kraju. Ostao je još jedan, najteži stepenik do vrha.

Svaki Amerikanac i dalje čeka odgovore na nekoliko nerazjašnjenih pitanja o Kenedijevom ubistvu.

Da li je Osvald, koji je putovao u Rusiju 1959. godine delovao samostalno, kao što je zaključila Vorenova komisija?

Da li su neke tajne službe (čitaj: CIA) imale prethodna saznanja o tome da se sprema atentat na Kenedija?

Da li su najviši zvaničnici vlade tada, i decenijama kasnije namerno opstruirali kompletnu istragu kako bi sprečili otkrivanje "prljavog veša" svojih tajnih službi (čitaj: CIA)?

Prema Marfijevoj, koja je pregledala neobjavljenih 3.600 stranica, kompletna dokumentacija pružiće "ogoljen uvid u hladnoratovsku Ameriku i njene tajne službe."

Zvanični razlog za neobjavljivanje pomenute dokumentacije pravdan je "sadržajem poverljivih informacija o privatnosti najviših zvaničnika, porotnika i identitetima zaštićenih svedoka."

Od 3.600 neobjavljenih dokumenata, iza čak 1.100 stoji CIA, čiji je udeo najveći a ujedno i najtajniji.

Druga najveća grupa dokumenata pripada FBI-u, dok ostatak čini izveštaj pojedinačnih članova Vorenove komisije.

Objavljivanje dokumentacije značilo bi i razotkrivanje najmisterioznijih figura američke špijunske scene - naročito pojedince koji su pod patronatom CIA vršili atentate širom planete.

Postoje najmanje 332 stranice materijala o E. Hauardu Hantu, gotovo mitskom geniju špijunaže, koji je javnosti najpoznatiji kao čovek koji je 1972. predvodio provaljivanje u vašingtonski hotel "Votergejt", u kojem se nalazio štab Demokratske partije, kako bi instalirao uređaje za prisluškivanje. Naravno, reč je o skandalu "Votergejt, koji je rezultovao ostavkom predsednika Ričarda Niksona.

Deceniju ranije, predvodio je intervenciju koju je CIA sprovela u Zalivu svinja na Kubi. Nakon fijaska te operacije i kompletnog poraza od kastrovih snaga, Hant je navodno razvio veliki animozitet prema Kenediju, za kojeg je smatrao da je operativce CIA ostavio na milost i nemilost Kastrovoj vojsci, koja ih je pogubila.

Upravo je sam Hant, nedugo pre smrti 2007. godine, izjavio da je bio upoznat sa nekoliko zavera o atentatu na Kenedija...koje je kovala CIA. On ih je nazvao šifrovanim imenom: "Veliki događaj."

Izveštaj sadrži 606 stranica o još jednom operativcu Agencije. Reč je o Dejvidu Etliju Filipsu, špijunu nagrađenom medaljom časti zbog svoje ključne uloge u rušenju vlade Gvatemale 1954. godine. Etli je zajedno sa Hantom predvodio "anti-Kastro operacije" na Kubi, uz blagoslov matične CIA.

Optužen je za krivokletstvo na suđenju Osvaldu, kada je rekao da "CIA nikada za njega nije čula", ali nikada nije osuđen za laganje. Pred sam kraj života je pokajnički, baš poput svog saborca Hanta, priznao da su "neki ozloglašeni operativci CIA umešala svoje prste u atentat Džona Kenedija."

Ovakve informacije su zasigurno nešto što bi CIA zakopala toliko duboko da nikada ne ugledaju svetlost dana. Sa tim se slaže i Džeferson Morli, vodeći istražitelj Kenedijevog ubistva i osnivač sajta JFKfacts.org.

On je čak tužio CIA za neotkrivanje ključnih dokaza o atentatu na američkog predsednika. naravno, izlišno je spominjati da je izgubio parnicu.

- Pesimista sam po pitanju obelodanjivanja dokumenata. Smatram da neće dozvoliti njihovo objavljivanje. Ukratko, očekijem najgori scenario - rekao je Morli.

Još jedna figura koja se spominje u neobjavljenom izveštaju je i Ana Gudpestur.

Kao operativac CIA svedočila je da nema nikakvih informacija o tome odakle snimci prisluškivanih Osvaldovih telefonskih razgovora u posedu Agencije, tačnije u njenom ogranku u Meksiko sitiju, gde je ona igrom slučaja radila.

Ipak, u svoj kasnijem svedočenju, usled straha od optužbi za krivokletstvo, priznala je da je snimke razgovora sama prosledila novinama i svim ostalim medijima u cilju "satanizacije Li Harvi Osvalda."

Takođe, očekuje se razotkrivanje 2.224 stranice o ispitivanju Jurija Nošenka, agenta KGB koji je prebega u SAD nedugo posle atentata na Kenedija. Nošenko je tvrdio da je u Osvaldovom posedu našao nekoliko dokumenata sa oznakom KGB, dve i po godine pre atentata na Kenedija, u vreme dok je Osvald živeo u SSSR.

Svedočenja o nebrojenom broju pokušaja da se ubije Fidel Kastro, među kojima su i svedočenja Kenedijevog savetnika za bezbednost Mekdžordža Bandija i tadašnjeg šefa CIA Džona Mekona.

- Pitanje koje mi uporno postavljamo i na koje zahtevamo odgovor je sledeće: ko je naručilac atentata na Kastra i predsednika pet drugih zemalja? Predsednik ili Generalni sekretar? - izjavio je bivši senator Geri Heris, koji se takođe zalaže za objavljivanje tajnih dokumenata.

Hart je najzaslužniji za razotkrivanje zavere CIA da ubije Kastra i još pet predsednika zemalja koje su "bile saveznice Kube." On je otkrio da je Agencija unajmila vođe najvećih kriminalnih organizacija na Kubi da smaknu Kastra, koji je razbio njihov lanac kockarnica i prostitucije u Havani kada je preuzeo vlast 1959.

Odgovore na sva ova pitanja građani SAD, ali i teoretičari zavere širom sveta trebalo bi da dobiju 2017. godine, kada se očekuje konačno rasvetljavanje misterije duge pola veka.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.