“Dok ima bakra, razvijajmo i nešto drugo”

Izvor: Kolektiv.co.rs, 04.Maj.2015, 15:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

“Dok ima bakra, razvijajmo i nešto drugo”

Retki metali i nemetali najzdravije alternative   Bez obzira kolike su rezerve bakra, on će jednog dana nestati i zato se mora nešto novo uraditi znatno pre nego sto do toga dođe – poručuje prof. dr Vladimir Krstić iz Kanade. – Potražnja i primena retkih metala će rasti, a time i njihova cena jer se smatra da bez njih neće biti moguć razvoj elektronike, optike i elektromagnetizma. Ja ne znam šta Bor ima od retkih metala, ali to treba ispitati i pokušati da se pronađe način za proizvodnju bar onih elementa koje borske rude/jalovina sadrže. – Neki retki metali su i do sto puta skuplji od bakra i Bor bi mogao da formira naučnoistraživačku jedinicu koja bi radila na razvoju proizvodnje tih elemenata. – Uvek sam razmišljao o tome kako da nešto korisno započnemo u našem kraju, ali do sada nisam uspeo da zainteresujem ljude koji odlučiju. Srbija neće izaći iz krize dok se sami ne organizujemo – kaže naš naučnik. QUEEN’S UNIVERZITET, KANADA. – Ovih dana stigao nam je i-mejl od prof. dr Vladimira Krstića, našeg sručnjaka svetskog glasa, sa Queen’s univerziteta u Kanadi (Department of Mechanical and Materials Engineering) u Kingstonu (Ontario) gde već duže živi i radi. Rodom je iz Rgotine, a po diplomiranju na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu (1969.) radio je (do 1974.) u Institutu za nuklerane nauke u Vinči, da bi 1979. doktorirao na McMaster Univerzitetu u Kanadi – oblast savremena keramika i nemetali – vratio se u Bor gde je radio kao istraživač u Institutu za bakar i honorarni profesor na Tehničkom fakultetu. Od 1985. je ponovo u Kanadi, gde predaje Materijale na Queen’s univerzitetu. Kao „naše gore list“ prati događaje u zavičaju, iskreno pozdravljajući svaki napredak u kompleksu bakra, kakav je uvođenje nove tehnologije topljenja, ali – pošto je u prilici da „s mnogo višeg brda“ gleda kuda ide nauka i moderan svet – ne može da odoli potrebi da, posredstvom našeg lista, ukaže i na puteve kojima bi nam valjalo na vreme krenuti. Uostalom, prof. Krstiću ne pada teško da gotvo svake godine preleti okean radi prisustvovanja Oktobarskom savetovanju rudara i metalurga. Konferencija o razvoju i primeni materijala u optici odrzana u San Francisku, Kalifornija, kojoj je prisustvovao pre mesec dana, bila je neposredan povod da nam se javi i ukaže na značaj retkih metala i nemetala, njihovu potražnju i profitabilnost u budućnosti. – To su, u ovom slučaju, materijali koji emituju određenu vrstu boje kada se na njih usmeri izvor veće svetlosti uključujući i laser – piše prof. Krstić. – Ključni elementi koji omogućavaju dobijanje svetlosti su retki metali kao što su Ce (cerijum), Y (itrijum), Eu (Europijum) itd. S obzirom na njihovu ulogu u optici imao sam priliku da saznam nešto više o značaju retkih metala za budućnost mnogih grana industrije. Opšti zaključak je da će potražnja i primena retkih metala da poraste, a time i njihova cena. Smatra se da bez ovih elementa neće biti moguć razvoj elektronike, optike i elektromagnetizma. –Imajući ovo u vidu – dodaje Krstić – treba očekivati da cena ovih metala nastavi da raste kao što je to bilo u bliskoj prošlosti. Kina kontroliše preko 90% svetske proizvodnje retkih metala i sasvim je sigurno da će oni biti veoma profitabilan posao. Ja ne znam šta Bor ima od retkih metala, ali u svakom slučaju to treba ispitati i pokušati da se pronađe način za njihovu proizvodnju, bar onih elemenata koje borske rude/jalovina sadrže. U prilozima koje vam šaljem vidi se o kojim se elementima radi kao i to da je cena nekih retkih metala i do sto puta skuplja od bakra. Bor bi mogao da formira naučnoistraživačku jedinicu koja bi radila na razvoju proizvodnje tih elemenata. Prof. Krstić smatra da je javnosti Srbije, a naročito onoj u istočnoj Srbiji, važno predočiti da će bakar jednog dana, bez obzira kolike su rezerve, nestati, a da bi se nastavilo sa stvaranjem dohotka mora nešto novo da se uradi, znatno pre nego sto do toga dođe. – Budući da razvoj elektronike, magnetizma, optike i vasionske industije nije moguć bez retkih metala dve najzdravije opcije su nemetali i retki metali (naravno, i visokočisti metali) – ističe prof. Krstić. – Zapadne zemlje nemaju retke metale i moraće da ih potraže van svojih granica. Zemlja sa najvećim rezervama retkih metala je Kina (preko 90% svetske proizvodnje). Pre nekoliko godina, Kina je zabranila njihov izvoz, što je dovelo do naglog porasta njihove cene. U jednom periodu cena je skočila čak za 40 puta. Kada se to uporedi sa cenom bakra onda se vidi da dohodak od prodaje retkih metala može da prevaziđe dohodak od prodaje bakra. Na primer, ako bi se ostvarila proizvodnja od oko 1.000 tona godišnje, po ceni od samo 100 dolara po kilogramu (cena bakra je 5-6 dolara po kilogramu) ostvario bi se dohodak od oko 100 miliona dolara, isto kao od prodaje 20.000 tona bakra. Ako bi se proizvedeni retki metali prodavali u vidu jedinjenja (soli), njihova cena bila bi preko 1.000 dolara po kilogramu, što bi donelo dohodak od oko milijardu dolara godišnje (za 1000 t/godišnje). Cene nekih retkih metala dostižu vrednost i do 10.000-20.000 dolara. Prof. Krstić nam je poslao i nekoliko dijagrama koji ilustruju njegovu priču. Prvi pokazuje koji se elementi i koliko smatraju kritičnim u razvoju obnovljivih izvora energije („decarbonization“ kako to Evropska unija zove). Elementi u prvoj koloni su od najvećeg značaja. Drugi dijagram pokazuje kretanje cene nekoliko retkih metala (La i Ce), gde se vidi da je njihova cena skočila čak 30 puta za samo nekoliko meseci. Treći pokazuje ekonomski značaj elemenata i rizik pri njihovom snabdevanju (oblast odakle dolaze/gde se proizvode). Četvrti ilustruje stvarnu promenu cene (u 2013. godini) po toni neodymium oxida koji se koristi za izradu jakih magneta (za brze vozove). Poslao nam je i dijagram koji pokazuje tabelu lakih i teških retkih metala. –Strane investicije neće rešiti sve naše ekonomske probleme, već mi sami, svojim snagama i sredstvima, treba nešto da uradimo – smatra prof. Krstić. – RTB Bor ima svoje stručnjake, tu su i Fakultet, Institut, koje država plaća i koji bi se mogli uključiti u takve programe. Ako država već obezbeđuje dohodak za takve ljude zašto da ih ne uposlimo na programima koji mogu da imaju veliki ekonomski potencijal. Kome koristi da hiljade sposobnih ljudi radi na projektima od kojih država nema nikakvu korist? Drugim rečima, nisu u pitanju samo sredstva, već i želja da se organizujemo i da nešto korisno uradimo. Uvek sam razmišljao o tome kako da nešto korisno započnemo u našem kraju, ali do sada nisam uspeo da zainteresujem ljude koji odlučiju. Srbija neće izaći iz krize dok se sami ne organizujemo. I Zapad danas ima svoje probleme koji nisu mali.

Nastavak na Kolektiv.co.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kolektiv.co.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kolektiv.co.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.