APEL: Rasteretite RTB Bor !

Izvor: MC Bor, 15.Apr.2015, 19:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

APEL: Rasteretite RTB Bor !

Bor, 15.04.2015.
Kome smeta otpisivanje duga Fonda za razvoj Srbije RTB-u Bor ?
Vidi li se kraj Političkoj ekonomiji u kojoj su borski rudari, metalurzi i metalci platili danak industijalizacije Srbije ?
Jasni tržišni principi sa Ničeovskom teorijom zaborava istorijske uloge RTB-a Bor nisu svojstveni žiteljima Bora. Svakodnevni pogled na planire i jalovišta podseća ih na generacije rudara koji su produbljujući jamske horizonte gradili drugi, treći i ostale >> Pročitaj celu vest na sajtu MC Bor << gradske kilometre, težeći savremenom gradskom načinu života.
Danas kada mnogi zagovaraju „Restart“ ili „Reset“ privrede onda i ovog vremešnog i vekovnog starca zvanog Borski rudnik treba osloboditi SVIH DUGOVA u ime svih oni zlatnih poluga izlivenih rukama borskih zlatara položenih u trezorima Pariza, Berlina i Beograda.
A podsećanja radi podsetiću Vas na tekst sa našeg sajta od 22.10.2009. o doprinosu RTB-a razvoju Srbije i Jugoslavije.
Umesto da RTB Bor postane vlasnik (akcionar) mnogih javnih preduzeća ( EPS-a, Železnice, NIS-a …), a i vodećih kompanija on danas nakon više od pola veka svoga rada moli za otpis Fond za razvoj, istog onog, čiju je razvojnu funkciju i sam imao 70-tih i 80-tih godina prošlog veka. Mnogo je šta ova kompanija podarila, a mnogi i zaboravili čulo se na na skoro svim tribinama Udruženja gradjana „Grupa 55 „.

Ne dobija Bor ništa posebno što će država garantovati preko potreban kredit, taj novac će, kao i uvek do sada, biti vraćen bakrom i zlatom. I zato je potrebna puna i korektna informacija i efikasnija pomoć i podrška bržem razvoju Basena od kojeg će, bez obzira na predstojeću privatizaciju, zavisiti cela Timočka Krajina – rekao Zvonko Damnjanović iz Udruženja građana „Grupa 55“.

OD PARA ZA SISAK-NOVI RUDNIK BAKRA
Damnjanović je predočio dva dokumenta o ulozi Basena Bor u posleratnoj izgradnji zemlje i šire lokalne sredine- jedan datira od pre tri godine i od poznatih je stručnih autora (ekonomista Branko Dragaš, dr Stojan Mitrović, bivši direktor Borskih rudnika bakra,ekonomista Mika Ilić, prof. dr  Zoran Petković, dr Rade Kojdić, dugodišnji direktor rudnika „Jama“, prof dr Nadežda Čavić..) i nazvan je „Nova strategija RTB-a u procesu privatizacije“. Druga analiza je neka vrsta tajnog, stručnog dokumenta koji se ovih dana pojavio i na nekim sajtovima, ali se uglavnom oslanja na „Novu strategiju“.    -Neki od tih kapitalnih industrijskih objekata, kao i  najznačjanija infrastruktura, i danas imaju ogromnu vrednost od koje se zavrti u glavi. Borski gigant je učestovao u celini, ponegde i većim delom, primerice, u gradnji novosadskog „Novokabela“, fabrika kablova u Zaječaru i Jagodini, Valjaonice bakra u Sevojnu, Topionice cinka u Trepči, 70 kilometara autoputa Beograd-Niš, 100 kilometara pruge Zaječar- Beograd, dela bolnice u Zaječaru i pruge Beograd- Bar, „Severa“ Subotica, cele infrastrukture i žičare na Kopaoniku, HEI „Đerdap“, elektro-mreže Đerdap-Zaječar-Bor-Niš, Sava-centra, hrama Svetog Save, Jugoslovneskog dramskog pozorišta… Ni to nije sve. Podsetiću i na Ibarske rudnike u Doljevcu, fabriku i pristanište u Prahovu, zgradu Energoprojekta u Beogradu, Fabriku obojenih metala u Prokuplju i Fabriku odlivaka u Žagubici , Beogradski sajam, Fabriku sumporne kiseline u Šapcu, celokupnu čeličnu konstrukciju mosta „Gazela“, te deo VMA, Vojnog odmarališta na Tari, više mostova nakon NATO agresije, 30 miliona dolara izdvojenih za „Jelen-Hajat“ na Crnom vrhu, Miloševićevu rezidenciju na Dubašnici, celu infarstrukturu Bora i Majdanepka- ističe Zvonko Damnjanović.
Ekonomista Branko Dragaš sa svojom ekipom  došao je do još nekih bitnih podataka koji će, ubeđen je, kad-tad nekome koristiti i neće se, kao danas, izbegavati u javnosti. Na primer, RTB Bor je gradio i ulagao i u Zlataru Majdanpek, Fabriku kablova u Zagrebu i Tovarnu Maribor, ELID u Donjem Dušniku i „14.avgust“ u Sokobanji, knjaževački IMT, FAGUM u Zvorniku, rudnike Bučim i Lece, rudnike uglja Bogovina i Rtanj, fabrike kreča kod Banja Luke i šinskog pribora u Svrljigu, investirao u  geološke radove kod Konjuha , Brskova i Bosilegrada, u Centar za rehabilitaciju Gamzigradska banja, brane na Borskom jezeru i Timoku kod Knjaževca, potom telefonske linije Bor-Zajrčar-Niš i Bor-Majdanpek, izdvajao za dalekovod na Kozari dužine 23,5 kilometara, kupio celokupnu opremu i mehanizaciju Preduzeća za puteve Zaječar, gradio odmaralšta u Rovinju, Čanju, Orebiću, Vrnjačkoj banji, Sutomoru, Omišu, Vodicama, u Budvi, hotel u Lepenskom viru, stambeno naselje u Baru, opremao Intstitut za majku i dete na Novom Beogradu… Parama koje su date za gradnju Železare Sisak, Bor je mogao da otvori još jedan rudnik.
PODIGLI  INO-KREDIT ZA  „ĐERDAP“
Naši sagovornici ne zaboravljaju još neke vredne objekte izvan Srbije u koje je današnji iznemogli Bor izdvajao kapom i šakom. To su: hotel u Ohridu i Rafinareija nafte u Skoplju, žičare na Jahorini i Belasici i sarajevska ZETRA. U gradnju  Železare u Zenici učestvovalo se sa 60 odsto kapitala, gradilo se odmaralište u Neumu, pomagalo sarajevskom Energoinvestu i makedonskom kombinatu „Feni“. Ne treba zaboraviti i ogromne inevsticije u puteve u Timočkoj Krajini, sportske i verske objekte…
-Kod gradnje “Đerdapa” dolazimo do neverovane istine: da bi se izgradila hidrocentrala, RTB je morao da podigne i inostrane kredite kako bi isplatio svoj, ali i deo koji su preuzele druge firme iz bivše SFRJ. Možda je još zanimljivije i ubedljivije podsetiti na 1994. godinu kada je „deda Avram“  uveo novi dinar sa pokrićem u borskom zlatu. Novi dinar je zahvaljujući borskom zlatu bio relativno konvertibilan. RTB je u to vreme proizvodiomesečno  8.000 tona bakra i izvesne količine zlata, što je po tadašnjim niskim cenama iznosilo ukupno 26 miliona dolara. Svi troškovi nisu bili veći od 5 miliona dolara, a gde je odlazio ostali novac? Borskih 15.000 radnika dobijalo je platu kao i svi ostali u zemlji, pet i deset maraka mesečno, a moglo je da se  mirne duše prigrabi 1.000 dolara. Kasnije su neke duvanske industrije i fabrike piva i mineralne vode uzimale isključivo sebi sve što su mogli više. Bor je uvek bio solidaran i zato ne treba bilo ko da se hvali kako navodno pomaže naše rudare, a ta milost nikako da stigne- konstatuje Damnjanović naglašavajući da je na zgradi Jugoslovenskog dramskog pozorišta zlatnim slovima bilo ispisan naziv RTB-a Bor.
U „Grupi 55“ rekli su: – Postoji verodostojna istorijska građa iz koje bi se sačinila ekonomnska analiza posle koje ne bi važile nikakve političke odluke. Tačno bi se utvrdilo da li je i koliko  RTB učestvovao u gradnji recimo EPS-a. Danas kombinat bakra duguje i za struju, a ubeđeni smo da je vlasnik  nemalog dela njegove imovine – kažu u „Grupi 55“
 

Nastavak na MC Bor...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta MC Bor. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta MC Bor. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.