Stari dvor otvorio svoja vrata za građane u okviru Dana Beograda

Izvor: Studio B, 19.Apr.2014, 17:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Stari dvor otvorio svoja vrata za građane u okviru Dana Beograda

Sekretar Privremenog organa Goran Vesić pozdravio je građane koji su u okviru Dana Beograda u velikom broju danas posetili Stari dvor.

Povod da ovo zdanje otvori svoja vrata posetiocima jeste 130 godina od njegove izgradnje.

Prema Vesićevim rečima, u okviru Dana Beograda poseta Starom dvoru bila je novina.

- Građani su uz pomoć stručnih vodiča mogli da vide deo naše bogate istorije. Način >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << na koji su reagovali i broj prijavljenih govori nam da ovakve posete treba da se organizuju češće, makar jednom mesečno i o tome ćemo razmišljati u narednom periodu. Kulturno-umetničkim programom i igrom iz 19. veka pokušali smo da oživimo taj stari duh naše zemlje i da pokažemo da imamo izuzetno bogatu tradiciju - rekao je Vesić.

On je podsetio da je zdanje sagrađeno za vreme kralja Milana da bude palata srpske dinastije Obrenović, predviđena za održavanje svečanosti i smeštaj gostiju. Prvi zvaničn gosti kraljevske porodice koji su odseli u Starom dvoru bili su austrougarski prestolonaslednik Rudolf i njegova supruga Stefanija, koji su u Beograd došli 16. aprila 1884. godine (po starom kalendaru).

Objekat je građen po projektu Aleksandra Bugarskog u maniru arhitekture akademizma XIX veka, s namerom da prevaziđe sve dotadašnje rezidencije srpskih vladara. Za Stari dvor vezani su važni događaji iz vremena političke moći dinastije Obrenović: zgrada je podignuta kada je Srbija proglašena za kraljevinu, a u njoj je kralj Milan 22. februara 1889. abdicirao u korist sina Aleksandra. Od 1903. do 1914. Stari dvor je bio rezidencija dinastije Karađorđević. Od 1919. do 1920. u njemu su se održavale sednice privremene Narodne skupštine, a sve vreme do 1941. dvorske zabave i prijemi visokih stranih gostiju.

Dvor je dva puta oštećen: u Prvom svetskom ratu i u šestoaprilskom bombardovanju 1941. godine. Po završetku Prvog svetskog rata dvor je popravljen, a prva veća adaptacija urađena je oko 1930. Sređivanje i preuređivanje Starog dvora po završetku Drugog svetskog rata trajali su sve do 1947. godine. Arhitektura je tom prilikom znatno izmenjena. Od tada su u dvoru Prezidijum Narodne skupštine, zatim Vlada FNRJ, Savezno izvršno veće, a od 1961. Skupština grada Beograda.

Crveni salon, Žuti salon, Svečana sala, Salon XIX veka, s brojnim slikama naših eminentnih slikara i poklonima delegacija koje su decenijama bili gosti Beograda, te kabineti aktuelnih čelnika grada - sve to čini Stari dvor kao simbol i spoj naše prošlosti i sadašnjosti.

 

Nastavak na Studio B...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Studio B. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Studio B. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.