Kategorije
Vaš glas
U fokusu
Regioni
Izvori


Kako izgleda to?

Arhiva

Korisnicki servisi

Naši sajtovi

Prijatelji sajta


Olakšice banaka za otplatu kredita  

24.Nov.2008, 00:37, Izvor: B92, Beta      Olakšice banaka za otplatu kredita

Beograd -- Pet banaka počelo je da primenjuje olakšice za građane koji su u kreditima. Za građane je najbolje da kredite uzimaju u valuti u kojoj primaju platu.

Bez dodatnih troškova građanima će biti omogućeno da prevremeno otplate kredit, zatim da kredit prebace iz švajcarskih franaka u evre ili iz evra u dinare, kao i da produže rok za otplatu već uzetih kredita, osim >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << stambenih. Te banke su Inteza, Komercijalna banka, Rajfajzen i Hipo Alpe Adrija, a pridružila im se i Unikredit banka.

Četiri banke su se ranije dogovorile sa centralnom bankom, a sada je i Unikredit banka najavila da će od sutra početi da primenjuje olakšice za otplatu kredita.

Cilj mera Narodne banke Srbije je da se građanima olakšaju kreditna zaduženja. Zahtevi su počeli da se primaju, ali se sve mere ne primenjuju od danas, već od 1. decembra.

Ekonomski stručnjaci ukazuju da nove mere ne donose nikakve oproste dugova, a građanima savetuju da kredite uzimaju u valuti u kojoj primaju platu.

Bankari procenju da će produžetak roka otplate kredita, kao najnužnija mera, biti i najpolularnija.

Na primer, ukoliko je podignut potrošački kredit na pet godina od 10.000 evra po godišnjoj kamatnoj stopi od 12,5 odsto, mesečna rata iznosila je 225 evra.

Nakon produženja roka otplate za jednu godinu, mesečno zaduženje iznosiće 198 evra. Međutim, iako je mesečna rata manja, ukupna vrednost kredita je veća.

Načini primene

Rajfajzen banka sada bez provizije samo "preindeksira" stambene kredite iz švajcarskih franaka u evre. Od ponedeljka ova mera će se primeniti i na sve ostale kredite, a Hipo Alpe Adrija će takođe početkom sledeće nedelje početi da produžava rok otplate za 12 meseci.

"Ne prolongiramo ih do 1. decembra, neophodno je da podnesete zahtev banci da se taj zahtev obradi i realizuje, faktički sve je već na snazi", kaže Vladimir Čupić iz banke Hipo Alpe Adrija.

U Komercijalnoj banci produženje roka otplate odnosi se i na dugoročne kredite, ali banka ne ispunjava zahtev svim klijentima, već samo onima koji su prethodno uredno izvršavali svoje obaveze.

"Po našoj evidenciji, mi hoćemo da on bude uredan, jer nam to daje sigurnost da smemo da ulazimo sa njim u nove aranžamane. Ukoliko to nije bilo slučaj, banka mora da preuzme mere opreza i da se zaštiti", kaže Goran Milićević iz Komercijalne banke.

Evro ili dinar

Građani će sami morati da procene da li će menjati kredite u evrima u dinare ili kredite izražene u bilo kojoj deviznoj valuti u evre.

Kod dinarskih kredita nema deviznog rizika, ali je kamata veća. Zoran Petrović iz Rajfajzen banke kaže da je teško davati savete, ali poručuje da kod konverzije nije ključna kamatna stopa.

"Prema tome, ukoliko se kriza na međunarodnim bankarskim trzištima bude produbljivala, u toj meri će rasti kursevi onih valuta koji imaju niske kamate, pre svega mislim na švajcarski franak i japanski jen", kazao je Petrović.

Banke koje nisu potpisale dogovor upoznate su sa merama. I Unikredit banka počeće ubrzo i da ih primenjuje.

"Već od sutra svi koji žele da refinansiraju kredite, to mogu da rade bez administrativnog troška. Inače, mi poštujemo tu regulativu, još pre tri godine, da klijent kredit indeksiran u švajcarskom franku može da indeskira u evre", rekao je Ivan Radojčić iz Unikredit banke.

Građani Srbije su na kraju oktobra po osnovu bankarskih kredita dugovali 344,89 milijardi dinara. Najveću sumu građani su dugovali po osnovu stambenih kredita - 151,5 milijardi dinara.

"Pokušaj da se zadrže klijenti"

Zamenik glavnog urednika magazina "Ekonomist" Vojislav Stevanović ocenio je za B92 da najnovijim merama banke pokušavaju da zadrže klijente, mada ujedno misle i na svoj interes.

On je za B92 rekao da je za građane najbolje da kredite uzimaju u onoj valuti u kojoj primaju platu. "Ako uzimate kredit u evrima i primate platu u evrima, nećete imati rizik da se na taj način promeni vaš anuitet", rekao je Stevanović.

"Ali, ako primate platu u evrima ili ako ste dogovorili platu u evrima, a primate u dinarima, a uzmete kredit koji je vezan za švajcarski franke, onda morate da računate na to da će se promeniti odnos između evra i švajcarskog franka i da ćete time da trpite valutni rizik", kazao je Stevanović.

Šta mere konkretno znače

Zoran Petrović, zamenik predsednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke, objašnjava šta za građane ove mere konkretno znače.

"Rok dospeća kredita biće produžen za 12 meseci. To znači da će im rata biti manja. Produženje se odnosi na sve kredite osim stambenih kredita", kaže on.

Kada je reč o prebacivanju kredita iz švajcarskih franaka u evre, ako je reč o stambenim kreditima ili eventualnom prebacivanju kratkoročnih kredita u dinare, Petrović objašnjava da najpre treba poći od toga u kojoj valuti su primanja građana.

Novac za brendiranje

U jeku štednje i svetske finansijske krize, Ministarstvo trgovine izdvojiće oko 110 miliona dinara za projekat izgradnje i pozicioniranje nacionalnog brenda Srbije.

Komisija Ministarstva dobila je četiri ponude i u narednih 15 dana treba da odluči da li će posao dobiti Meken Erikson, Diloit, Hil Nolton ili firma GFH iz Austrije.

Cilj projekta je promocija nacionalnog identiteta i ekonomskih i društvenih potencijala Srbije kako bi se promenila sadašnja nepovoljna slika Srbije u svetskoj javnosti.

"Ukoliko su primanja u dinarima, logičnije je da se pređe u dinare. Međutim, dinarske kamatne stope su veće nego kamatne stope na evro ili švajcarce", kaže on.

"To je jedna stvar, ali s druge strane vidimo da smo u septembru, a naročito u oktobru, imali veliku depresijaciju dinara u odnosu na evro, tako da građani, kada se odlučuju, ne treba samo da gledaju visinu i razliku u kamatnim stopama, nego treba da vode računa i tome da postoje kursni rizici", kaže on.

Iako je najavljeno da najnovije bankarske mere počinju da se primenjuju od danas, neke banke ipak nameravaju da sečakaju do decembra.

Petrović kaže da Rajfajzen banka od danas startuje sa prijemom zahteva za preindeksaciju stambenih kredita za one koji žele da sa švajcarskih franaka pređu u evro, dok se od 1. decembra startuje sa preindeksacijom potrošačkih i keš kredita u evrima i švajcarskim francima u kredite u dinarima.

"Ne koristi mnogo, ali i ne šteti"

Ove mere imaju više psihološki karakter da umire građane, nego što će imati stvarni ekonomski efekat, ocenila je urednica magazina "Biznis" Radojka Nikolić, gostujući u Vestima B92.

"Pre bi se moglo reći da je ovo neka vrsta bogojavljenske vodice, ne koristi mnogo, ali i ne šteti. O čemu je reč, nema nikakvog oprosta dugova", navodi ona.

"Dugovi ostaju. Možda je najzanimljivija ova mera s produženjem otplate dugova, pa umesto da nešto vraćate u 20 rata, možete nešto da vraćate u 30, ali ne treba zaboraviti da ostaju i dalje troškovi produženog kreditiranja", kaže ona.

Kada su u pitanju valutne promene kredita, ona ističe da je teško reći da li je dobro menjati kredite koji su u švajcarskim francima za one u evrima, pošto se ciklično dešava da u jednom periodu evro stoji lošije prema franku, a u drugom da je situacija obrnuta.

Urednica magazina "Biznis" savetuje građanima da dobro razmisle pre svake odluke i tačno izračunaju šta im se isplati.

Nastavak na B92...   
Losa vest 2 Dobra vest 0 I drugi pišu o ovome:

Blic: Bankarske mere mala korist za građane

EMportal: Banke dale skupe olakšice

Glas javnosti: Prevremena otplata kredita bez naknade

RTS: Počela primena bankarskih olakšica

Blic: Klijenti žele duži rok otplate kredita



Prevremena otplata kredita - bez naknade  

24.Nov.2008, Izvor: Radio Televizija Vojvodine Prevremena otplata kredita - bez naknade

BEOGRAD - Banka Inteza, Rajfajzen, Komercijalna banka i Hipo-Alpe Adria u dogovoru sa Narodnom bankom Srbije od danas ukidaju naknadu za prevremenu otplatu kredita i počeće da primaju zahteve za produženje roka otplate i konverziju zajmova u dinare, odnosno u evre, saopštila je Narodna banka Srbije.
Ponudiće se i mogućnost za prelazak svih kredita indeksiranih u švajcarskim...

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine... Losa vest 1 Dobra vest 0

Banke primenjuju olakšice u otplati kredita  

24.Nov.2008, Izvor: Mondo

Četiri najveće banke u Srbiji trebalo bi od ponedeljka da ukinu naknadu za prevremenu otplatu kredita i počnu da primaju zahteve za produženje roka otplate kredita, kao i za konverziju zajmova u dinare, odnosno u evro. I "Unikredit banka" u Srbiji najavila je da će od sutra početi da primenjuje olakšice za otplatu kredita.

Nastavak na Mondo... Losa vest 0 Dobra vest 0

Prevremena otplata kredita bez naplate  

24.Nov.2008, Izvor: Poslovni magazin Prevremena otplata kredita bez naplate

Četiri najveće banke u Srbiji - Inteza, Rajfajzen, Komercijalna i Hipo Alpe-Adria banka najavile su da se od danas, u dogovoru sa Narodnom bankom Srbije (NBS) ukida naknada za prevremenu otplatu kredita, i da će primati zahteve za produženje roka otplate kredita i za konverziju kredita u dinare, ...

Nastavak na Poslovni magazin... Losa vest 0 Dobra vest 0

Unikredit banka od sutra primenjuje olakšice za kredite  

24.Nov.2008, Izvor: TV Avala

Unikredit banka (Unicredit) u Srbiji najavila je da će od sutra početi da primenjuje olakšice za otplatu kredita.

Nastavak na TV Avala... Losa vest 2 Dobra vest 0

Nove kreditne ponude banaka  

24.Nov.2008, Izvor: Radio Slobodna Evropa

U jeku svetske finansijske krize neke banke u Srbiji pokušavaju da vrate poverenje građana tako što nude olakšice za otplatu kredita. Četiri banke sa najvećim udelom na ovom tržištu, Rajfajzen, Inteza, Komercijalna i Hipo banka pozvale su klijente na otplatu pod novim uslovima, ali je pitanje koliku korist će od toga građani zaista imati. Ekonomisti procenjuju da je i dalje priča stara -...

Nastavak na Radio Slobodna Evropa... Losa vest 1 Dobra vest 0



Pogledaj prvu stranicu sajta Vesti.rs za najnovije vesti

Dodajte komentar

Anti-SPAM zaštita: koliki je zbir brojeva jedan i dva?
(uneti brojku slovima, na primer: PET)


Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva ovog sajta, već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite kako bi uklonili sporni sadržaj.
Vaši prijatelji prate vesti i preko Facebook-a.
Prikljuci se i ti !